Petrinja

Izvor: Wikipedija

Petrinja
Županija	Sisačko-moslavačka
Broj stanovnika (2001.)	23.413
Poštanski broj	44250
Gradonačelnik/ca	Miroslav Gregurinčić
Petrinja Petrinja na karti Hrvatske

Petrinja je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugostočno od Zagreba. Najveći je grad na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.

[uredi] Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, područje Grada Petrinje je imalo 23.413 stanovnika, od kojih gotovo 70 % živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Moščenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja, među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.).
Prema etničkoj strukturi, 82.4 % stanovništva čine Hrvati, a 12 % Srbi. Na popisu iz 1991. godine, općina Petrinja imala je 35.565 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Srbi - 15.969 (44,90%)
Hrvati - 15.790 (44,39%)
Jugoslaveni i ostali - 3.887 (10,71%)

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovac. To su naselje razorili Turci, koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović"), te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi, te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom Hrvata i Srba. U Domovinskom ratu Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije u rujnu 1991. godine. Grad je oslobođen 6. kolovoza 1995. godine.

[uredi] Gospodarstvo

Mesna industrija "Gavrilović" Gavrilović - web

IGM Ciglana Petrinja

Drvna industrija Finel - SOLIDUM ŽUŽIĆ

Slavijatrans d.d. Petrinja - transportno poduzeće Slavijatrans - web

Petrinja Promet - trgovačko poduzeće

OPG Ćorić - proizvodnja Lavande Lavander - web

[uredi] Slavni ljudi

Krsto Hegedušić (1901-1975), slikar
Branko Horvat (1928-2003), ekonomist i političar
Oton Kučera (1856-1931), astronom i predsjednik Matice hrvatske
Drago Roksandić (1948-), povjesničar

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Ostaci srednjovjekovnih utvrda (Čuntić,Klinac Grad i Pecki)
Povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre iz 1780. i gradski park
Sakralna baština - Drvena kapela u Brestu, barokni samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori

Gotovo svi spomenici su bili potpuno razoreni za vrijeme okupacije Petrinje (1991-1995), a sada se nalaze u obnovi.

[uredi] Obrazovanje

Petrinja ima tri osnovne škole, opću gimnaziju i srednju veterinarsku školu. Također ima Pedagošku Akademiju, sa smjerom predškolskog odgoja (2.g) i razredne nastave (4.g.).

[uredi] Kultura

Petrinjci su izuzetno ponosni na svoju Gradsku limenu glazbu koja djeluje još od 1808. godine, a djelovala je neprekidno i tijekom Domovinskog rata iako je Petrinja bila okupirana. Danas glazba broji oko 30 članova. U okviru glazbe djeluje i sekcija Big Band Petrinja, kao i Mala škola u kojoj djeca i odrasli uče svirai. Dirigent glazbe i big banda je Jurica Golub, tajnik GLG je Tomislav Komes, a predsjednik Davor Mazalin.

[uredi] Sport

Hrvački klub Gavrilović - pridonio je da hrvanje bude najtrofejniji petrinjski sport (hskgavrilovic.blog.hr). Osvajali su naslove prvaka Hrvatske i Jugoslavije.