Petrinja

From Wikipedia

Petrinja Image:Petrinja (grb).gif
Županija	Sisačko-moslavačka
Broj stanovnika (2001.)	23.413
Poštanski broj	44250
Gradonačelnik/ca	Miroslav Gregurinčić (nezavisni)
Petrinja Petrinja na karti Hrvatske

Petrinja je grad u Hrvatskoj, smješten na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.

[uredi - уреди] Geogragija

Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugostočno od Zagreba.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, područje Grada Petrinje je imalo 23.413 stanovnika, od kojih gotovo 70 % živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Moščenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja, među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.).
Prema etničkoj strukturi, 82.4 % stanovništva čine Hrvati, a 12 % Srbi.

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Historija

Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovac. To su naselje razorili Turci, koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. vijeku važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači ekonomska razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović"), te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.).

Na početku raspada SFRJ Petrinja je imala etnički miješani sastav, a napetosti između hrvatskog i srpskog stanovništva su se počele odražavati u nizu incidenata. Oni su sredinom 1991. eskalirali u otvoreni oružani sukob pri čemu su snagama Krajine podršku pružala JNA. Početkom septembra 1991, nakon neuspjelog pokušaja hrvatskih snaga da zauzmu tadašnju kasarnu "Vasilij Gaćeša", grad je teško bombardiran, a hrvatske snage prisiljene na povlačenje, a zajedno s njima i većina hrvatskog stanovništva. Petrinja je postala dio Republike Srpske Krajine, ali je u septembru 1993. teško bombardirana od hrvatskih snaga za vrijeme Operacije Medački džep. Hrvatske snage su nadzor nad Petrinjom 6.8. 1995. preuzele za vrijeme Operacije Oluja. Tada je iz Petrinje izbjeglo srpsko, a vratilo se prethodno izgnano hrvatsko stanovništvo.

[uredi - уреди] Privreda

Temelj lokalne privrede je Mesna industrija "Gavrilović".

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Krsto Hegedušić (1901-1975), slikar
Branko Horvat (1928-2003), ekonomist i političar
Oton Kučera (1856-1931), astronom i predsjednik Matice hrvatske
Drago Roksandić (1948-), povjesničar

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Ostaci srednjovjekovnih utvrda (Čuntić,Klinac Grad i Pecki)
Povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre iz 1780. i gradski park
Sakralna baština - Drvena kapela u Brestu, barokni samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori

Gotovo svi spomenici su bili potpuno razoreni za vrijeme okupacije Petrinje (1991-1995), a sada se nalaze u obnovi.

[uredi - уреди] Obrazovanje

Petrinja ima tri osnovne škole, opću gimnaziju i srednju veterinarsku školu. Također ima Pedagošku Akademiju, sa smjerom predškolskog odgoja (2.g) i razredne nastave (4.g.).