Graz

Izvor: Wikipedija

Graz je drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji. Ima oko 248.146 stanovnika, od kojih su preko tisuću Hrvata. Glavni je grad savezne pokrajine Štajerske, prostire se na oko 127 km². Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka Mura. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan gospodarski čimbenik kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Ta se prometnica križala s cestom koja je iz njemačkih vodila u hrvatske krajeve. Takav križišni položaj rano je utjecao na razvoj trgovine i obrta. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te gospodarsko središte južnog dijela Austrije.

Prvi puta se spominje 1128. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja bavarskih kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.

U 12. stoljeću, vrijeme grofa Otokara III. Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji Habsburg Leopold III. proglasio je 1379. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim Carstvom njemačke narodnosti. Car Ferdinand I. je svom sinu koji se zvao Karlo II. dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje (Štajerska, Koruška, Kranjska i Istra), a on je 1564. godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.

Potkraj 16. stoljeća Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapovijedalo i hrvatskim područjem - Slavonska Vojna Krajina. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama Varaždin, Koprivnica, Križevci i Ivanić. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativno brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu.

[uredi] Gradovi prijatelji

Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

• Coventry (Velika Britanija), od 1948.
• Montclair (SAD), od 1950.
• Groningen (Nizozemska), od 1965.
• Darmstadt (Njemačka), od 1968.
• Trondheim (Norveška), od 1968.
• Pula (Hrvatska), od 1972.
• Trst (Italija), od 1973.
• Maribor (Slovenija), od 1987.
• Pécs (Mađarska), od 1989.
• Dubrovnik (Hrvatska), od 1994.

• Zadar (Hrvatska) - u fazi potpisivanja

[uredi] Vanjske poveznice

• www.graz.at
• www.graztourismus.at