Radon
Izvor: Wikipedija
| Osnovna svojstva | |
|---|---|
| Ime elementa, simbol, atomski broj | Radon, Rn, 86 |
| Kemijska skupina | Plemeniti plinovi |
| Grupa, perioda, Blok | 18, 6, d |
| Gustoća, Tvrdoća | ? kg/m3, ? |
| Atomska svojstva | |
| Atomska masa | 222 |
| Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p6 |
Radon je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Rn, atomski (redni) broj mu je 86, a atomska masa mu iznosi 222.
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka). Nastaje raspadom radija 226 pa je po njemu i dobio ime. Prvotno je nazvan niton po latinskoj riječi nitens što znači sjajan. To je plin bez boje i mirisa. Radon je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Radon je radioaktivan, jako radiotoksičan i kancerogen ako se udiše.
Nastaje kao međuproizvod pri radioaktivnom raspadu urana, torija i aktinija, a sam se radioaktivnim raspadom pretvara u odgovarajuće izotope olova. RADON, simbol Rn, prije emanacija, simbol Em, radioaktivni kemijski element iz grupe plemenitih plinova, at. br. 86, izotopi s masenim brojevima 219 (aktinijska emanacija), 220 (torijska emanacija), 222 (radijska emanacija). Uz plutonij je vjerojatno najrjeđi element na Zemlji, a u tragovima prati sve druge radioaktivne elemente. Rasprostirući se od njih kao plin u njihovu okolinu, čini i nju radioaktivnom. U najnovije doba količina radona u vodi i atmosferi dovodi se u vezu sa seizmičkom aktivnošću.
Kad se radon ohladi ispod temperature ledišta, postaje fosforescentan. Malo je proučavan, dijelom zato što je plemeniti plin i teško stvara molekule, a dijelom zato što bi njegovo intenzivno zračenje uništilo svaki spoj koji bi stvorio. Ponekad se koristi u bolnicama za liječenje raka.
Zbog kratkog vremena poluraspada izotopa, radon se obično laboratorijski priprema neposredno prije upotrebe. Pri tom se radijeve soli otapaju u vodi, a s vremena na vrijeme ispuštaju se oslobođeni plinovi koji osim radona sadrže vodik i kisik. Radon se kondenzira hlađenjem, a plinoviti vodik i kisik se uklone crpkom.
Radon je radioaktivan plemenit plin bez boje, mirisa i okusa. Ukapljuje se pri temperaturi -65°C, a u čvrsto stanje plošno centrirane kubične rešetke prelazi pri -110°C. U čvrstom stanju intenzivno fosforescira žutom svjetlošću koja, daljnjim hlađenjem, prelazi u narančastocrvenu. Svi izotopi radona su radioaktivni i nastaju kao proizvodi radioaktivnih raspadnih nizova radija, torija i aktinija. Izotop 219Rn, s vremenom poluraspada t1/2=3,96s, nastaje raspadom aktinija pa se naziva i aktinon. Izotop 220Rn (t1/2=55,6s) nastaje raspadom torija pa se naziva toron, a najduže živući izotop 222Rn (tm = 3,823 dana) nastaje alfa-raspadom izotopa radija 226Ra (radon).
Radon zbog stabilne elektronske konfiguracije daje mali broj spojeva. S fluorom i fenolom može pri određenim uvjetima (analognim kao kod ksenona) stvarati spojeve, prvenstveno floride. Radonov(II)-fluorid (RnF2) stabilan je i nehlapljiv spoj koji stvara kompleksne soli. Spoj s fenolom je oblika Rn x 2C6H5OH s talištem pri 50°C. Hidrate stvara pri 0°C i atmosferskom tlaku. Također su registrirani i neki klorati radona.
Toksičnost: Visoka radiotoksičnost radona nadilazi druge vidove toksičnosti, ali kemijski je inertan kao i drugi plemeniti plinovi.
Opasnosti: Radon je vrlo opasan jer je izvor alfa-zračenja i najveća dopuštena koncentracija u zraku je 3 x 10^-4 Bq cm^-3. Radon je opasnost u rudnicima urana i zabrinjavajuće koncentracije su pronađene u kućama u nekim regijama.
Minerali: Radon izbija iz torijevih i uranovih minerala. Skuplja se iznad primjeraka radija 226, u zapečaćenim cijevima i 1g radija proizvede 0,0001 cm^-3 radona na dan. Neke izvorske vode, kao one u Hot Springsu, Arkansas, sadrže otopljeni radon.
