Klor
Izvor: Wikipedija
| Osnovna svojstva | |
|---|---|
| Ime elementa, simbol, atomski broj | Klor, Cl, 17 |
| Kemijska skupina | nemetali |
| Grupa, perioda, Blok | 17, 3, p |
| Gustoća, Tvrdoća | 3.200 kg/m3, ? |
| Atomska svojstva | |
| Atomska masa | 35.453(2) |
| Elektronska konfiguracija | [Ne] 3s2 3p5 |
Klor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cl, atomski (redni) broj mu je 17, a atomska masa mu iznosi 35.453(2).
Klor je dobio ime od Humphrya Davya, britanskog kemičara.
C.W. Scheele je 1774. prvi dobio klor (lar. chloros - žutozelen) reakcijom klorovodične kiseline i manganovog(IV)oksida. 1870. Humphry Davy dokazao je njegovu elementarnu prirodu i dao mu naziv klor.
Sadržaj |
[uredi] Svojstva
Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgC12), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%,a u zemljinoj kori oko 0,013%.
Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl * MgCl2 * 6H2O)
Klor je plin zelenkasto žute boje, gustoće 2,5 puta veće od zraka. Ima oštar, bockajući miris i vrlo je otrovan. Pri vrlo niskim koncentracijama i pri kraćem djelovanju samo nadražuje sluznicu dišnih organa, a ako je volumni udio u zraku samo 0,1%, već nekoliko udisaja može biti smrtonosno.
[uredi] Dobivanje klora
Laboratorijski se obično dobiva reakcijom klorovodične kiseline s oksidacijskim sredstvima čiji je redukcijski elektrodni potencijal pozitivniji od klora,kao što su npr. kalijev permanganat (KMnO4) i manganov(IV)oksid (MnO2).
Reakcijom kalijevog permanganata i koncentrirane klorovodične kiseline razvija se klor:
2KMno4 + 16HCl(konc.) --> 5Cl2 + 2MnCl2 + 2KCl + 8 H2O
Klor reagira izravno s mnogim nemetalima i metalima, kao s bakrom i fosforom.
Nastajanje hipokloraste kiseline (HClO):
Cl2 + H20 <--> HCl + HClo
Nastala hipoklorasta kiselina slaba je i nestabilna pa se razlaže uz otpuštanje atomskog ili nascentnog kisika.
HClO --> HCl + O
Klorna voda je otopina koja nije kemijski reagirala i ostaje otopljena u vodi. Klor iz klorne vode je pozitivnijeg redukcijskog potencijala od elementarnog joda i broma, zbog čega istiskuje brom i jod iz otopina njihovih soli.
[uredi] Klorovodik i klorovodična kiselina
Klorovodik (HCl) je bezbojni otrovni plin,oštrog mirisa,dimi se u dodiru s vlažnim zrakom jer reagira s vodom,pa nastaju kapljice klorovodične kiseline.
U industriji klorovodik se proizvodi spaljivanjem vodika u struji klora. Može doći do eksplozije zbog nastajanja klornog praskavca. Nastali klorovodik reagira s vodom,a toplina oslobođena reakcijom se odvodi.
HCl + H2O --> H3O+ + Cl-
Zbog navedene protolitičke reakcije,vodena otopina klorovodika reagira kiselo, i naziva se klorovodična kiselina,a u svakodnevno životu i solna kiselina jer se može dobiti iz kuhinjske soli.
Reakcijom natrijevog klorida i koncentrirane sumporne kiseline,razvija se klorovodik.
NaCl + H2So4 --> HCl + NaHSO4
Reakcijom klorovodika s vodom nastaje kiselina.
Klorovodična kiselina je jaka kiselina.U želučanom soku zdravog čovjeka maseni udio klorovodične kiseline je od 0.3 do 0,4 %. Ima važnu ulogu u razgradnji hrane.
Kloridi,soli klorovodične kiseline,nalaze se u svim stanicama organizma. Za razliku od elementarnog klora,kloridni ioni nisu otrovni za organizam. Unosimo ih u organizam uglavnom prehranom,uzimanjem kuhinjske soli.
[uredi] Uporaba klora
Zbog otrovnosti, klor se uvodi u natrijevu lužinu s kojom reagira. Tom reakcijom nastaju natrijev klorid i natrijev hipoklorit, pa se na taj način spriječava zagađivanje zraka.
Osim velike i raznovrsne primjene klora u kemijskoj industriji, klor se rabi i u svakodnevnom životu za dezinfekciju vode za piće i bazenske vode. Razlog baktericidnom djelovanju je u tome što se pri nastajanju klorne vode oslobađa nascentni kisik.
Osim za dezinfekciju, služi i za izbjeljivanje pamučnih, lanenih i drugih tkanina biljnog porijekla.
Klorovodična kiselina se primjenjuje u proizvodnji mnogih anorganskih i organskih spojeva, u metalurgiji, u industriji boja i tekstilnoj industriji, a u domaćinstvu služi kao otapalo za kamenac pod nazivom solna kiselina.
