Kladanj
From Wikipedia
|
||
| Image:Kladanj (položaj).png | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton | Tuzlanska | |
| Sjedište | Kladanj | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | 325 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
16.028 (1991.) 49.3/km² |
|
Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 11.747 (73,29%)
- Srbi - 3.833 (23,91%)
- Hrvati - 38 (0,23%)
- Jugoslaveni - 272 (1,69%)
- ostali - 138 (0,88%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 14.015
- Muslimani - 9.300 (66,35%)
- Srbi - 4.487 (32,01%)
- Hrvati - 66 (0,47%)
- Jugoslaveni - 63 (0,44%)
- ostali - 99 (0,73%)
Naseljena mjesta su:
Brateljevići, Brdijelji, Brgule, Brlošci, Buševo, Crijevčići, Dole, Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Lupoglavo, Majdan, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši, Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari - Centar, Stupari - Novo Naselje, Stupari - Selo, Suljići, Tarevo, Tuholj, Velika Luka, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Povijest
[uredi - уреди] Privreda
Nositelj razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
[uredi - уреди] Slavni ljudi
- Akif Šeremet, - Avdaga Hasić,
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti.
U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži-Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Osim Kuršumlije i Đurđi-hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali-pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova. Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova.
Među dobrima prirodnog naslijeđa najznačajniji su: jezero pod Konjuhom (Gorsko oko), pećina u Brateljevićima (Djevojačka pećina), Bebravska pećina i pećina Kućara u Goletićima i kanjon rijeke Ujče. Brateljevićka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje su naši preci pretvorili u najznačajnije dovište na ovim prostorima. Ova pećina ima arheološku vrijednost. Skoro izvedeno istraživanje ove pećine otkrilo je pećinske crteže za koje se pretpostavlja da potiču iz antičkog doba. Dovište u Brateljevićima poznatije je kao dovište kod Djevojačke pećine, nije nikakvo svetište. Naime, Brateljevićka dova spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posječenija jedino Ajvatovica u Pruscu. Brateljevićko dovište je specifično i po tome što je vezano za pećinu, a islam ne prihvata kult pećine, pa ga s razlogom svrstavamo u predislamski period.
Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
