Sarajevo

From Wikipedia

Sarajevo (ili Сарајево, eng. Sarajevo, tur. Saraybosna, njem. Sarajewo) je glavni ujedno i najveći grad Bosne i Hercegovine, smješten na 43°52'S i 18°25'I. Republika Bosna i Hercegovina jeste jedna mala zemlja na jugoistoku Evrope, na sredini Balkanskog poluostrva. U Sarajevu se nalaze Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i vlada Kantona Sarajevo.

Prema popisu iz 1991. godine grad je imao 429.672 stanovnika, a prema procjenama iz 2003. godine 797.512. U čitavom Kantonu Sarajevu plus njegov istočni dio(do 2004.godine Srpsko Sarajevo, a sada Istočno Sarajevo) žive skoro 950.000 ljudi. Prije rata 1992. do 1995.godine u Sarajevu je živjelo 340.000 stanovnika, a od toga 180.000 Srba.

U Sarajevu se nalaze jedan univerzitet i različite stručne škole, pozorišta, muzeji i druge kulturne uprave. Gradu svake godine ima razna kulturna dešavanja kao što su "Sarajevski filmski festival", Jazz Festival, Baščaršijske noći, kulturni festival "MESS" i "Sarajevska zima".

Grad je poznat po tome što je u njemu 1914. godine ubijen austrougarski prestolonasljednik Franz Ferdinand, da je 1984. godine bio domaćin četrnaestih zimskih olimpijskih igara, i da je u ranim devedesetim godinama bio centar najduže opsade u suvremenoj vojnoj historiji.

[uredi - уреди] Historija

Naselje na području današnjeg Sarajeva se prvi put spominju 1415. godine, a nakon 1463. i otomanskog osvajanja srednjovjekovne Bosne je dobio ime Sarajevo (ili Saray). Za Sarajevo je bilo karakteristično da se razvijao kao trgovačko, a ne vojno ili političko središte, te je dosta prosperirao zbog relativno mira u prvim vijekovima otomanske vlasti. Zbog toga su u Sarajevu nije bilo nekih značajnijih fortifikacija. To je Sarajevo skupo koštalo kada su ga početkom 17. vijeka napale, zauzele, opljačkale i spalile austrijske snage na čelu s Eugenom Savojskim.

Usprkos toga, Sarajevo se oporavilo i kasnije nametnulo kao prirodni izbor za administrativno središte Bosne i Hercegovine. Godine 1850. su ga takvim proglasile otomanske vlasti, a od njih preuzele i austro-ugarske vlasti nakon okupacije 1878. godine. U Sarajevu je godine 1914. Gavrilo Princip izvršio atentat na austro-ugarskog prijestonasljednika Franza Ferdinanda, što je poslužilo kao povod za izbijanje prvog svjetskog rata.

Sarajevo je 1918. nakon raspada Austro-Ugarske postalo dio kratkotrajne Države SHS, a potom se priključilo Kraljevini SHS.

U drugom svjetskom ratu, Sarajevo je pripalo Nezavisnoj državi Hrvatskoj, i pod njenim nadzorom ostalo sve dok ga 6.4. 1945. nisu zauzele partizanske snage u sarajevskoj operaciji.

Nakon rata je Sarajevo postalo glavni grad Bosne Hercegovine kao jedne od šest republika SFRJ. Razvoj grada je kulminirao s Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine kada je sagrađen veliki broj sportskih i drugih objekata.

Za vrijeme raspada SFRJ su u Sarajevu početkom 1992. godine počeli izbijati etnički sukobi koji će nakon proglašenja nezavisnosti u otvoreni rat. Dio grada koji je ostao pod kontrolom vlade u Sarajevu je došao pod opsadu bosanskosrpskih snaga kojima je ispočetka podršku davala JNA. Opsada je trajala 1425 dana i tokom nje je u Sarajevu ubijeno 10.165 ljudi, a preko 50.000 ranjeno. Veliki broj građana se iselio, a dodatne demografske poremećaje je izazvao i Daytonski mirovni sporazum kojim je Sarajevo podijeljeno na veći dio koji pripada Federaciji BiH, te manji dio koji pripada Republici Srpskoj.

[uredi - уреди] Geografija

Sarajevo se nalazi u centru zemlje. Rijeka Miljacka teče kroz grad i rijeci Bosni je izvor u zapadnom dijelu grada, u predgrađu Ilidža. To mjesto često je destinacija izleta i zove se "Vrelo Bosne".

Centar grada nalazi se 511 metara iznad površine. Neka se predgrađa nalaze i na visini od skoro 900 metara. Okolna brda su visoka do 2000 metara.

[uredi - уреди] Vjeroispovjest

Sarajevo je sjedište metropolita Srpske pravoslavne crkve, biskupa rimsko-katoličke crkve i reisa-ulemi Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

U Sarajevu postoje mnogobrojne različite vjerske ispovijesti. Crkve, džamije i sinagoge nalaze se u neposrednoj blizini. Zbog toga grad Sarajevo se ponekad i zove "Mali Jerusalem".

[uredi - уреди] Ekonomija i saobraćaj

Zbog rata 1992. do 1995.godine ekonomija je propala skroz, ali polako se popravlja tržište u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Dok je Sarajevo prije 1992.godine bilo tržni i saobraćajni centar Bosne i Hercegovine, danas u gradu skoro nema industrije. U Sarajevu se nalazi tvornica automobila "Volkswagen", u kojoj se proizvedu "Volkswagen" vozila za tržište jugoistočne Evrope.

Od 2003.godine Sarajevo ima i autoput dugačak 25km, koji spoji grad s predgrađima Ilijaš i Visoko (produženje do Zenice i dalje do Budimpešte je planirano).

Svaki dan vozovi idu za Zagreb, Zenicu, Budimpeštu, Banja Luku, Doboj, Mostar i Ploče. Veza za Budimpeštu ponovo je uspostavljena od proljeća 2002.godine.

Međunarodni aerodrom Sarajeva se nalazi na Butmiru/Ilidži. Rapolaže 2600m dugačkom pistom i otvaranje aerodroma je bilo 1969.godine.

Svaki dan ima aviona za Minhen, Kopenhagen, Ljubljanu, Beč, Zagreb, Budimpeštu, Frankfurt a.M., Carigrad i Beograd.

Javni saobraćaj u gradu čine tramvaji, trolejbusi, kombi vozila i autobusi.

[uredi - уреди] Sport

U Sarajevu su bile održane Olimpijske zimske igre 1984.godine. Sarajevo je apliciralo za Olimpijske zimske igre 2010.godine, ali te godine će se održavati u Vankuveru (Kanada). Najvjerovatnije će Sarajevo ponovo natjecati za zimske igre 2014.godine.

U gradu ima dva nogometna kluba, FK Sarajevo i NK Željezničar (Željo). Rivalstvo ta dva kluba se ponekad odražava u fizičkim obračunima između navijačkih grupa.

Sarajevo će organizirati posebne Olimpijske zimske igre 2009. godine.