Rogatica
From Wikipedia
|
||
| Image:Rogatica (položaj).png | ||
| Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
| Sjedište | Rogatica | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
|
Rogatica je grad i općina u jugoistočnoj Bosni, u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Republici Srpskoj.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a s istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. S istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.
Rogatičku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gračanicu.
Ovaj kraj je pretežno srednjeplaninski. Od čitave površine rogatičke općine, koja zaprema 66,437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište s visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak 1 417, Sjemeć, Tmor, Bokšanica 1 254 i dr.
Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu julu dostiže 35 °C, a minimalna u januaru do -28 °C.Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.
Susjedne općine Rogatici su: Goražde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han Pijesak, Sokolac i Pale.
Sve do rata u BiH, područje općine Rogatica zauzimalo je površinu 664,37 km2.
[uredi - уреди] Stanovništvo
U opštini Rogatica danas živi 17.000 stanovnika, 26 st/km².
Odlukom o formiranju mesnih zajednica na području opštine Rogatica osnovano je 13 mesnih zajednica kojima su obuhvaćena sva naseljena mesta i koje u skladu sa zakonom i Statutim mesne zajednice obavljaju poslove od interesa za građane sa tog područja.
Zahvaljujući donacijama obnovljeni su mnogi objekti, koji su bili uništeni tokom rata od 1992-1995. Srbi (oko 8000) , koji su izbegli iz Sarajeva i Goražda, prodali su svoje predratne nekretnine, kupili druge u Rogatici i tu se nastanili, tako da je značajno promenjena nacionalna struktura u odnosu na 1991.
[uredi - уреди] Stanovništvo prije rata
Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.
Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto bošnjačkih sela, 31 čisto srpska sela i da je bilo 59 mješovitih sela od tog broja 40 s bošnjačkom većinom i 19 sa srpskom većinom.
Tabela 1 - nacionalna struktura na području općine Rogatica po popisu iz 1991.
| Bošnjaci | 13. 209 | 60,10 % |
| Srbi | 8.391 | 38,18 % |
| Hrvati | 19 | 0,09 % |
| Jugosloveni | 186 | 0,85 % |
| Ostali | 173 | 0,78 % |
| Ukupno | 21.978 | 100 % |
Tabela 2 - nacionalna struktura na području grada Rogatica po popisu iz 1991.
| Bošnjaci | 5.681 | 63,72 % % |
| Srbi | 2.971 | 33,32 % |
| Hrvati | 16 | 0,17 % |
| Jugosloveni | 140 | 1,57 % |
| Ostali | 108 | 1,22 % |
| Ukupno | 8.916 | 100 % |
Tabela 3 – vlasništvo nad zemljišnim površinama općine Rogatica
| Državno vlasništvo | 74,7 % % % |
| Zadružna svojina | 1,2 % |
| U svojini Bošnjaka | 14,45 % |
| U svojini Srba | 9,20 % |
U popisni list za popis 1991. prvi put je unesena oznaka "bosanski jezik". Da govore bosanskim jezikom izjasnilo se 55,66 % stanovništva, a da govori "srpski jezik" izjasnilo se 43 % stanovnika općine Rogatica.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Povijest
[uredi - уреди] Osmansko doba
Rogatica se spominje u pisanim dokumentima početkom 15. stoljeća, a krajem 15. stoljeća umjesto imena Rogatica bilježi se ime Čelebi Pazar. To ime je Rogatica dobio po Mehmedu Čelebiji sinu Isa-begovom. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit".
Mahale su se obično u to doba formirale oko džamija pa tako imamo prve mahale u Rogatici i to: Sinan vojvodinu mahalu, Oruč-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Početkom 16. stoljeća Čelebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo s toplom i hladnom vodom - hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija muslimani su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode.
Već 1528. godine Rogatica ima čaršiju koju čine: zanatske radnje, dućani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicionalni način. Bilo je dućana i na dvije etaže.
Rogatička čaršija bila je koncentrirana u jednoj ulici s dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legator Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom stoljeću spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, nalbanti, aščije, pekari, berberi, abadžije i dr. U 16. stoljeću sagrađeno je nekoliko džamija:
Tekijska, Oručagina, Arnaudija, Careva džamija, Sudžaudinova ili Čaršijska džamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom periodu osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka.
U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, spomenimo samo tri velika vezira: Sinan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović.
[uredi - уреди] Austro-Ugarsko doba
U toku austrougarske vladavine, počev od 1878. godine, mijenja se struktura stanovništva u Rogatici. Prvo se doseljava nekoliko židovskih obitelji i trgovaca drugih nacionalnosti, austrougarskih oficira i činovnika, a s okolnih sela u čaršiju se naseljavaju Srbi.
U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i medu kojim nalazimo sljedeće podatke:Rogatica 1879. ima 1.831 stanovnika, 444 kuće i 471 stan.
Vjerska struktura stanovništva je izgledala ovako:
- Muslimani 1.693 ili 92,46 %
- Pravoslavci 131 ili 7,16 %
- Židovi 6 lil 0,32 %
- Katolici 1 ili 0,06 %
Rogatica se kao urbano naselje tada nalazila na 28. mjestu u Bosni.
Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj, kao i u cijelu Bosnu prodire i europska kultura. Ona se najprije očituje u uvođenju latinčnog pisma u javnom prometu, u odlasku sve većeg broja mladih ljudi na školovanje u razne europske sveucilisne centre. Tako se medu prvim bosanskim muslimanima koji su stekli visoko europsko obrazovanje bili i Rogatičani.
Među njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883. godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.
U tom periodu sagrađeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km. Odmah iza toga izgrađen je put Rogatica-Goražde 26 km. Na Borikama (www.borike.info) je 1895. god. osnovana ergela za uzgoj konja i to bosansko-brdske i arapske pasmine. Tokom 1905/1906. izgraden je moderni vodovod u dužini od 4 km. Iz strateških razloga izgrađena je i istočno-bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz područje tadašnjeg rogatičkog sreza. U 1906. godini izgrađen je i put do Mesica u dužini od 9 km. Iza 1908. godine izgrađena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgrađena je dvospratna zgrada vojne kasarne.
1900. godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića. U Kovanju nadomak Rogatice počinje s radom ciglana Nur-bega Brankovića.
U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale kuće Hadži Nurudin ef. Hafizovića i Suljage Vajzovića.
Na čelu gradske općine u Rogatici nalazio se popularni gradonačelnik dr. hadži Ahmed-beg Bukvica.
Prema popisu iz 1910. rogatički srez imao je oko 1.400 kmetovskih porodica.
U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910.godine izvršila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjedničkih porodica u ovom ataru:
- 644 su bošnjačke (92,13%),
- 52 srpske (7,4%),
- dvije hrvatske (2,29),
- i jedna jevrejska (0,14%).
Bez ozira na sve, muslimansko stanovništvo je bilo nepovjerljivo prema Austro-Ugarskoj tako da se znatan broj muslimana ovog kraja iseljava prema Turskoj, Sarajevu i centralnoj Bosni, a naročito je to došlo do izražaja u vremenu od 1914-1918. godine.
[uredi - уреди] Između dva svjetska rata
Agrarnom reformom 1920. godine Kraljevina SHS, a kasnije Jugoslavija mijenja strukturu vlasništva razvlaščujući muslimane i uvodeći u posjed srpsko stanovništvo.
Zemljište oduzeto od veleposjednika-begova trebalo je pravedno dodjeliti svim bezemljašima, a medu njima je bilo i muslimana. To kraljevina SHS nije učinila, nego je svu oduzetu zemlju dodjelila isključivo srpskom stanovništvu.
Od 1919. pa do 1949. godine Rogatički srez se prostirao na 1.465,25 km2 i obuhvatao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te djelove općina Han Pijesak (Podžeplje), Videgradske općine (Međeđa), Goraždanske općine (Ustiprača) i Paljanske općine (Hrenovica i Prača).
1919. godine u Kukavicama kod Rogatice otpočela je eksploatacija ugljenokopa, a naročito to dolazi do izražaja od 1923. god. U 1928. god. napravljena je i žičara koja je ugalj direktno transportovala na željezničku stanicu u Mesiće.
U vremenu od 1928-1932 godine u kulturnom životu Rogatice aktivno je učestvovao i književnik Hasan Kikić, koji je u Rogatici ujedno bio i učitelj.
U Rogatici je građanska škola otvorena 1926. god., a mreža osnovnih škola se proširuje.
U to doba u Rogatici je bilo:
- 186 zanatskih radnji,
- 79 trgovinskih radnji te
- 68 ugostiteljska objekta
U Rogatici se 1936. godine otvara prva prodavaonica obuće "Bata"
[uredi - уреди] Drugi svjetski rat
Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je dočekala kao srednje razvijena bosanska varoš s dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industriskih objekata i građanskom školom.
Ovdje je isto tako važno posjetiti na činjenicu da se već 1941. godine znatan broj Bošnjaka iz Rogatice i rogatičkih sela priključio u NOB-u. Da je u jesen te godine od njih formirana Muslimanska četa, a kasnije i Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uključili u Šestu i na kraju u proslavljenu Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu.
Na području Rogatice su se u drugom svjetskom ratu vodile žestoke borbe, a lokalno stanovništvo je pretrpjelo velike gubitke.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
[uredi - уреди] Slavni ljudi
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
[uredi - уреди] Obrazovanje
U centralnoj osnovnoj školi " Sveti Sava" sa pet četverorazrednih i jednom osmorazrednom područnom školom na Borikama obrazuje se oko 1.200 učenika, a srednju školu u Rogatici pohađa oko 500 učenika različitih profila obrazovanja. U gradu postoji i obdanište koje obezbeđuje uslove za boravak i obrazovanje 180 dece.
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Sport
U okviru Sportskog društva "Mladost" deluje nekoliko klubova. Tako se rukometašice takmiče u Zajedničkoj ligi BiH, košarkaši i šahisti su članovi Prve lige Republike Srpske, dok se fudbaleri i odbojkašice takmiče u Drugoj ligi Republike Srpske.
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
