Francuska

From Wikipedia

Republika Francuska
République Française


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Liberté, Egalité, Fraternité
(francuski: sloboda, jednakost, bratstvo)

Himna: Marseljeza

Službeni jezik:

francuski jezik

Glavni grad:

Pariz

Predsjednik:

Jacques Chirac

Predsjednik Vlade:

Dominique de Villepin

Površina:
- ukupno:
- % vode:

47. po veličini
547.030 ¹⁾ km²
0,26%

Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća:

20. po veličini
60.180.529 ¹⁾
110/km²

Neovisnost:

Verdunskim ugovorom 843.

Valuta:

euro ²⁾
(100 centa)

Vremenska zona:

UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak:

.fr

Pozivni broj:

33 ¹⁾

¹⁾ Podaci za europski dio Francuske
²⁾ Do 1999. francuski franak

Republika Francuska je država u zapadnoj Europi. Graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Francuska je jedna od zemalja osnivača Europske Unije.

[uredi - уреди] Povijest

Glavni članak: Povijest Francuske

Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod. Galiju su osvojili Rimljani u 1. stoljeću pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu. Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. stoljeću naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. stoljeću, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".

Iako se osnutak francuskog kraljevstva obično smješta u 5. stoljeće, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. stoljeća, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio. Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.

Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Kapetović okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (započeta 1789.) uspostavila republiku.

U napoleonskim ratovima (1803-1815.) Francuska je osvojila veći dio Europe i postala carstvo, ali zatim je vraćena u stare granice. U 19. stoljeću su se izmjenjivala razna državna uređenja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.) ustalila republika.

Francuska je tijekom 19. i 20. stoljeća izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta. U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika. Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokracija poznata kao Peta Republika.

Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Europe, pa je u siječnju 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Europe.

Francuska je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

[uredi - уреди] Politika

Glavni članak: Politika Francuske

Ustav Pete Republike usvojen je općim referendumom 28. rujna 1958. godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.

Assemblée Nationale (francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.

[uredi - уреди] Pokrajine

Glavni članak: Pokrajine Francuske

Francuska ima 26 pokrajina (régions, jednina région):

Elzas (Alsace)
Akvitanija (Aquitaine)
Auvergne
Donja Normandija (Basse-Normandie)
Burgundija (Bourgogne)
Bretanja (Bretagne)
Centre
Champagne-Ardenne
Korzika (Corse)
Franche-Comté
Gornja Normandija (Haute-Normandie)
Île-de-France
Languedoc-Roussillon
Limousin
Lorraine
Pireneji-Jug (Midi-Pyrénées)
Nord-Pas-de-Calais
Regija Loire (Pays-de-la-Loire)
Pikardija (Picardie)
Poitou-Charentes
Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-Côte d'Azur)
Rona-Alpe (Rhône-Alpes)
Prekomorski departmani (Départements d'outre mer - DOM); svaki je od njih istodobno i departman i pokrajina:
- Gvadalupa (Guadeloupe)
- Martinik (Martinique)
- Francuska Gvajana (Guyane Française)
- Reunion (La Réunion)

NAPOMENA: hrvatska su imena preuzeta iz pojmovnika Eurovoc.

Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (départements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements). Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon) i četiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).

Francuska kontrolira i brojne otočiće u Indijskom i Tihom oceanu, uključujući Bassas da India, otok Clipperton, otok Europa, otok Glorioso, otok Juan de Nova, otok Tromelin.

[uredi - уреди] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Francuske

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najviši vrh Europe.

Između tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine Vosges, kao i široka poriječja Loire, Rone, Garonne i Seine.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Francuske

Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva. Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.

Vlada i dalje vrši znatan utjecaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama. Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.

Francuska je zajedno s 11 drugih članica Europske Unije uvela euro 1. siječnja 1999. godine. Euro je početkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Tri četvrtine stanovništva Francuske žive u gradovima.

Velika većina stanovnika su Francuzi. Domorodačke manjine su Flamanci na krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji, Baskijci na jugozapadu, Katalonci na istočnim Pirenejima, Elzašani u Elzasu i Korzikanci na Korzici.

Ne znaju se točni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj tko živi u Francuskoj automatski je Francuzi. Etničke manjine su kroz povijest asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno. Tek je nedavno, i to pod pritiskom Europske Unije, Francuska dala iole važnija prava etničkim manjinama.

Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički, flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje. Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.

[uredi - уреди] Religije

Glavni članak: Religije Francuske

Glavna religija u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda, s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, ona sadrži Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.

Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 5% stanovništva Francuske prakticira islam.

Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. stoljeću, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.

Židovi čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Židova u Europi. Židovska je zajednica oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako gospodarski tako i kulturno.

[uredi - уреди] Kultura

Glavni članak: Kultura Francuske

Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. stoljeću je njezin kulturni utjecaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Europe, kao danas engleski.

Među nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:

arhitekt Le Corbusier
filozofi Descartes, Pascal, Sartre i Rousseau, Voltaire
kipar Rodin
književnici Rabelais, Hugo, Balzac, Baudelaire, Rimbaud, Prévert, Simenon i Proust
redatelji Truffaut i Godard
skladatelji Berlioz, Ravel i Bizet
slikari Manet, Monet, Cézanne, Renoir i Matisse

[uredi - уреди] Državni praznici (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Jour de l'An
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Lundi de Pâques	dan nakon Uskrsa
1. svibnja	Praznik rada	Fête du Travail
8. svibnja	Dan pobjede	Victoire 1945	kraj 2. svjetskog rata
klizni datum	Uznesenje Kristovo	Ascension	četvrtak 40 dana nakon Uskrsa
klizni datum	Duhovi	Pentecôte	sedma nedjelja nakon Uskrsa
14. srpnja	Dan pada Bastilje	Fête Nationale	najveći francuski praznik
15. kolovoza	Velika Gospa	Assomption
1. studenog	Svi sveti	Toussaint
11. studenog	Dan primirja	Armistice 1918	kraj 1. svjetskog rata
25. prosinca	Božić	Noël

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

Elizejska palača - službena stranica predsjednika
Predsjednik vlade - službena stranica vlade
Assemblée Nationale - francuski parlament
Sénat - francuski senat
Državna administracija - poveznice na razne ustanove

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:

Kosovo (Srbija)

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.

Regije Francuske
Elzas \| Akvitanija \| Auvergne \| Burgundija \| Bretanja \| Centre \| Champagne-Ardenne \| Korzika \| Franche-Comté \| Île-de-France \| Languedoc-Roussillon \| Limousin \| Lorraine \| Pireneji-Jug \| Nord-Pas de Calais \| Donja Normandija \| Gornja Normandija \| Regija Loire \| Pikardija \| Poitou-Charentes \| Provansa-Alpe-Azurna obala \| Rona-Alpe
Prekomorske regije
Gvadalupa \| Francuska Gvajana \| Martinik \| Reunion