Zagreb

From Wikipedia

Trg bana Jelačića u Zagrebu

Muzej Mimara, hotel Westin i Cibonin toranj

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Zagreb
Županija	Grad Zagreb
Broj stanovnika (2001.)	779.145
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca	Milan Bandić, SDP
Zagreb Zagreb na karti Hrvatske

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja administrativno, ekonomsko, kulturno i znanstveno srce Hrvatske. I lokacijom i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

[uredi - уреди] Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva, Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika).

[uredi - уреди] Gradske četvrti

Dijelovi grada

Brezovica (10.884),
Črnomerec (38.762),
Donja Dubrava (35.944),
Gornja Dubrava (61.388),
Donji Grad (45.108),
Gornji Grad- Medveščak (36.384),
Maksimir (49.750),
Novi Zagreb istok (65.301),
- Zapruđe
- Utrine
- Travno
Novi Zagreb zapad (48.981),
- Trnsko
Pešćenica (58.283),
Podsljeme (17.744),
Podsused (42.360),
Sesvete (59.212),
Stenjevec (41.257),
Trešnjevka jug (67.162),
Trešnjevka sjever (55.358),
Trnje (45.267)

[uredi - уреди] Kultura

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Glavni članak: Kultura u Zagrebu

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Osim toga, u gradu se nalaze sjedišta praktički svih važnijih kulturnih ustanova, kao što su Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Zagreb je i mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Animafest i Eurokaz.

[uredi - уреди] Sport

Glavni članak: Sport u Zagrebu

Poznatiji profesionalni klubovi iz Zagreba:

Atletika: AK Mladost
Košarka: KK Cibona, KK Zagreb, KK Dubrava
Nogomet: NK Dinamo, NK Zagreb, GNK Dubrava
Rukomet: RK Zagreb, RK Agram Medveščak, RK Dubrava
Vaterpolo: VK Mladost, VK Dinamo
Sportski ribolov na jezerima Savice (ŠRD Pešćenica)

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Sveučilište

Glavni članak: Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu je najstarije u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

[uredi - уреди] Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

[uredi - уреди] Srednje škole i gimnazije

Glavni članak: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

[uredi - уреди] Prometnice

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u toku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Djelovi te autoceste su izgrađeni kao poluautocesta, međutim do 2008. godine će se izgraditi i ta autocesta u puni profil.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Uskoro počinju i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine.

[uredi - уреди] Znamenitosti

Image:Trg Bana Josipa Jelacica.jpg

Trg bana Josipa Jelačića

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

kip bana Josipa Jelačića na glavnom gradskom trgu (Trg bana Josipa Jelačića)
kip kralja Tomislava kraj Glavnog kolodvora (Tomislavov trg)
tzv. Lenucijeva potkova - zona parkova od Glavnog kolodvora do Trga bana Jelačića (Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom, Strossmayerov trg, Zrinjevac)
Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, Strosmayerovo šetalište, kamenita vrata...)
Zdenac života i Hrvatsko narodno kazalište
groblje Mirogoj
Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
perivoj Maksimir
Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović
poslovni neboder Zagrepčanka