Vodozemci
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vodozemci ili amfibije (Amphibia) čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali ostaju cijeli život u blizini vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.
[uredi] Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lobanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.
[uredi] Podjela
Djele se na tri osnovne grupe:
- Repati vodozemci (repaši) - Ova vrsta vodozemaca ima gotovo čitav život dva para udova. Pretstavnici ove grupe su: daždevnjaci, vodenjaci, čovječja ribica (koja je endemična u ovom području), itd.
- Bezrepaši (žabe) - Ova vrsta vodozemaca živi pretežno u močvarama. Pokreću se nogama, jačim zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste žaba, npr: zelena žaba, žaba krastača, šumska žaba, itd.
- Beznošci - Ova vrsta je crvoliog oblika, slijepe su i bez udova. Žive u tropskim krajevima.
[uredi] Evolucija vodozemaca
Većina naučnika koja se bavi pitanjem od evolucije o vodozemcima, tvrde da su svi današnji vodozemci nastali od stegocefala, jednog od izumrlih primitivnih vodozemaca. Za prvobitnog vodozemca kaže se da je to bila riba koja je hodala. No, znamo da su stegocefali nastali od riba resoperki i od stegocefala današnji vodozemci, a riba resoperki više i nema. No, u godini 1958. na jednoj istočnoj Indijskoj obali otkrivena je zadnja živuća vrsta riba resoperki, pod imenom latimerija. Sve ostale vrste riba resoperki su izumrle prije 80 miliona godina.
