Černobilska nesreća
Izvor: Wikipedija
Černobilska nesreća - najveća ekološka katastrofa novijeg doba
Sadržaj |
[uredi] Opis zbivanja
Dogodilo se to u 1 sat i 23 minute 26. travnja 1986. godine, kada je došlo do eksplozije na 4. reaktoru černobiljske nuklearne elektrane „Lenjin“. Naime, četvrti se reaktor preopteretio, kada je noćna smjena radila pokus, prilikom čega je jedan operater slučajno preopteretio 4.reaktor tako da je usprkos minimumu od 25 kontrolnih šipaka u reaktoru ostalo samo 6. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do eksplozije.
[uredi] Radioaktivni oblaci
Golemi se radioaktivni oblak uzdigao na visinu od 1500 m і nošen snagom vjetra krenuo prema Skandinaviji zatim središnjoj i jugoistočnoj Europi. Sljedećih su dana vjetrovi odnijeli u jugoistočnu Bjelorusiju gotovo 70% radioaktivnih tvari. Oblak se našao nad teritorijem Hrvatske peti dan nakon eksplozije. Ispočetka je komunističko vodstvo Ukrajine i SSSR-a pokušalo prikriti veličinu tragedije, ali nakon što su o černobiljskoj katastrofi javile europske i američke novinske agencije krenulo se s evakuacijom oko 130 tisuća stanovnika Kijevske oblasti koji su bili najugroženiji. Prvi koji su primjetili povećanu radioaktivnost u atmosferi su Šveđani (dva dana nakon tragedije).
[uredi] Reaktor 4 danas
U Černobilskom reaktoru 4 se trenutačno nalazi oko 135 tona visoko radioaktivnog uranija i plutonija. Zračenje koje dolazi iz te radioaktivne mase uzrokuje deformiranje strukture metala od kojega je sarkofag izrađen. Danas radijacija 100 metara od reaktora iznosi oko 500 mili Roentgena /h. To je oko 50 000 puta veća količina zračenja od "normalne".
Na nedavnoj dvadesetogodišnjici ove katastrofe upozoreno je da "sarkofag" koji štiti reaktor nije "bez roka trajanja" (procjenjuje se da mu je rok od 20 do 30 godina, a 20 je već prošlo), te da ga treba popravljati i nadograđivati.
Černobiljska katastrofa pokrenula je borbu protiv nuklearnih postrojenja i buđenje dublje ekološke svijesti koja se rasprostranila cijelim svijetom. Godine 2000., američki predsjednik Bill Clinton potpisao je s ukrajinskim predsjednikom ugovor o zatvaranju posljednjeg aktivnog reaktora u Černobilju u zamjenu za ekonomsku pomoć koju će SAD pružiti Ukrajini.
[uredi] Posljedice
Vlasti i dalje ne žele javno obznaniti razmjere Černobilske katastrofe, no neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije preminulo između 200 000 i 400 000 ljudi.
Svi ljudi koji su radili na sanaciji reaktora i koji su se u blizini Černobilskog područja našli za tih kobnih dana su ili preminuli, ili pate od nekog od tumora ili drugih poremećaja. Direktne posljedice ove katastrofe osjetilo je oko 600 000 osoba. Video snimke reaktora 4 i Pripjata koje su snimljene nedugo nakon katastrofe su snimili ljudi koji su kadnije preminuli od radijacijske bolesti.
Na nekim fotografijama vatrogasaca koji su prvi stigli na mjesto nesreće i koji su gasili reaktor, se vidi da su im lica pocrnila od zračenja. Čak i najmanje zadržavanje u blizini reaktora u to vrijeme je bilo smrtonosno.
Procjenjuje se da će područje Černobila postati ponovno naseljivo tek za nekih 600 godina.
Na Černobilskom, i područjima oko njega je u posljednjih dvadeset godina zabilježen intenzivan porast prijevremenih porođaja, rađanja defektne djece, broj djece i odraslih ljudi koji su oboljeli od leukemije, raka itd.
Od 1986. 30 km od černobiljske nuklearke proglašena je Černobiljska zona – zona otuđenosti (ukr. Зона відчуження, eng. Zone of alienation) u koju se staro autohtono stanovništvo vratilo živjeti na vlastitu odgovornost. Danas je od oko 2500 povratnika živo još samo nekolicina.
Stanovnici obližnjeg grada Pripjata evakuirani su tek dan i pol nakon katastrofe. Količina zračenja tih dana u pripjatu je bila oko 3 Rtg/h, što je doza oko 300 000 puta veća od "normalne".
Na video snimcima koji su ostali iza nesreće se vide svi razmjeri Černobilske katastrofe.
U čitavoj su se Europi učinci zračenja odrazili na zdravlje ljudi, na zemlji i plodovima koje su kontaminirani dugoživućim radioaktivnim izotopima. Posebno je opasan stroncij-90 koji zamjenjuje kalij u organizmu i izaziva razne degenerative poremećaje stanica.
[uredi] Poveznice
