Aristotel
Izvor: Wikipedija
Aristotel (Stagira u Trakiji, 384. p.n.e. - Halkida, 322. p.n.e.), starogrčki filozof.
Bio je Platonov učenik, a njegov metafizički dualizam odbacio je tvrdeći da u zbilji postoje samo pojedinačne stvari iz kojih razum apstrahira opće pojmove. U Ateni je osnovao vlastitu, peripatetičku filozofsku školu, koja je nastavila djelovati i poslije njegove smrti.
Po njegovu učenju, najviša je od svih znanosti "prva filozofija" (poslije nazvana metafizikom), jer proučava biće kao biće te otkriva da ono po sebi ima razna, to jest analogna značenja (biće kao kategorije: supstancija i njezinih devet akcidenata; biće kao zbilja i kao mogućnost; biće kao istinito). Sastavni i najviši dio "prve filozofije" jest teologija. Ona proučava božanski nus ili "um", koji je prvi, nepokretni i nepokrenuti pokretač sveukupne zbilje. Objašnjavajući gibanje i nastajanje kao prijelaz supstancije ne iz nebića u biće, nego iz bića kao mogućnosti u biće kao zbiljnost, Aristotel daje jedan od najvažnijih odgovora na središnji problem grčke filozofije. Taj prijelaz omogućuju metafizička načela materije (mogućnost neke stvari) i forme (ostvarenje te mogućnosti), koje u osjetnom svijetu ne postoje odvojeno, nego tek zajedno tvore konkretnu supstanciju. Gibanje se, dakle, događa tako da moguće biće postaje stvarno i stvarno moguće, čemu nema kraja, zbog čega je svijet vječan. Ali, da bi se ono potpuno objasnilo, potrebni su još tvorbeni i finalni uzrok, kao i "prvi uzrok", koji je sam nepokretan i stoga samo jedan. On je čista forma i čista zbilja (shvaćena kao čisto mišljenje, jer je mišljenje najviši oblik postojanja), dakle, najsavršenije biće, to jest bog. On se za svijet, koji mu je suvječan i nestvoren, ne zanima, niti ga misli, nego ga pokreće na način finalnog uzroka. Čovjek ima udjela u toj božanskoj zbilji po svom umu, koji je stoga besmrtan. Ali Aristotel ne objašnjava dovoljno u kakvom je odnosu um, koji on naziva i aktivnim, prema ostalim dijelovima ljudske duše (koju shvaća kao formu tijela) i prema božanskom nusu.
Sadržaj |
[uredi] Najvažnija djela
- Organon (dosl. "Oruđe")
- Fizika
- Metafizika
- Nikomahova etika
- Politika
- Poetika
- Retorika
Većina Aristotelovih djela dostupna je na hrvatskom jeziku u prijevodu Tomislava Ladana.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjske poveznice
- djela na Projektu Gutenberg
- Kratka biografija i ostalo
- Aristotel na internet enciklopediji filozofije, 2004.
- O'Connor, J. John & Robertson, Edmund F., Aristotel, 2004.
- Smith, Robin: Stanford Encyclopedia of Philosophy: Aristotelova logika
[uredi] Online tekstovi
Prijevodi nekih postojećih djela na engleski:
- Atenski ustav, preveo Frederic G. Kenyon (HTML at Internet Classics)
- Kategorije, preveo E. M. Edghill
- Kompletna online djela i komentari (HTML in Sweden)
- Eudeminska etika (HTML at Perseus)
- Povijest životinja, preveo D'Arcy Wentworth Thompson
- Metafizika, preveo W. D. Ross
- Metafizika, preveo Hugh Tredennick (HTML at Perseus)
- Meteorologija, preveo E. W. Webster
- Nikomahova etika, preveo Harris Rackham (HTML at Perseus)
- Nikomahova etika, preveo W. D. Ross
-
-
- http://webatomics.com/Classics/Aristotle/nicomachaen.html HTML at Internet Classics
-
- http://nothingistic.org/library/aristotle/nicomachean/ HTML with chapter headings at nothingistic.org
- http://socserv2.mcmaster.ca/~econ/ugcm/3ll3/aristotle/Ethics.pdf PDF at McMaster
-
- O snovima, preveo J. I. Beare
- O životinjama, preveo Arthur Platt
- O životinjama, preveo A. S. L. Farquharson
- O korupciji, preveo H. H. Joachim
- O nebesima, preveo J. L. Stocks
- O interpretacijama, preveo E. M. Edghill
- O sječanjima, preveo J. I. Beare
- O kretanju životinja, preveo A. S. L. Farquharson
- O dužini i kratkoći života, preveo G. R. T. Ross
- O dijelovima životinja, preveo William Ogle
- O proricanju snova, preveo J. I. Beare
- O sofističkim pobijanjima, preveo W. A. Pickard-Cambridge
- O senzibilitetu, preveo J. I. Beare
- O snu i besanici, preveo J. I. Beare
- O duši, preveo J. A. Smith
- O mladosti i starosti, životu i smrti ..., preveo G. R. T. Ross
- Fizika, preveo R. P. Hardie and R. K. Gaye
- Poetika, preveo William Hamilton Fyfe (HTML at Perseus)
- Poetika, preveo S. H. Butcher
- Politika, preveo Harris Rackham (HTML at Perseus)
- Politika, preveo Benjamin Jowett
- http://etext.library.adelaide.edu.au/a/a8po/
- http://www.constitution.org/ari/polit_00.htm HTML at constitution.org
- http://socserv2.mcmaster.ca/~econ/ugcm/3ll3/aristotle/Politics.pdf PDF at McMaster
- Analitika, preveo G. R. G. Mure
- Analitika, preveo A. J. Jenkinson
- Retorika, preveo W. Rhys Roberts
- Retorika, preveo John Henry Freese (HTML at Perseus)
- Teme, preveo W. A. Pickard-Cambridge
Nedovršeni članak Aristotel koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
