Giljotina
Izvor: Wikipedija
Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika. Karakteristična je po velikom i teškom nožu koji se sa visine spuštao na potiljek žrtve i odsijecao joj glavu. Giljotina je obilježila jedan dio povijesti Francuske, od Francuske revolucije pa sve do 1977. godine kada je izvršeno zadnje pogubljenje ovom zastrašujućom spravom.
Giljotinu je izumio Joseph-Ignace Guillotin, francuski liječnik i zastupnik u Francuskoj narodnoj skupštini koji je skupštini i predložio da se sprava uvede u uporabu prilikom pogubljenja osuđenika, sve u svrhu što humanijeg izvršenja smrtne kazne.
Prvo pogubljenje izvršeno je 25. travnja 1792. godine nad osuđenikom Nicolasom J. Pelletierom. Tijekom Francuske revolucije giljotinom su pogubljene mnoge poznate osobe u Francuskoj toga doba. Tijekom 19. i 20. stoljeća giljotina je bila "zaštitni znak" kažnjeničke kolonije u Francuskoj Gvajani i na Vražjem otoku te je postala simbol okrutnosti. Zadnja upotreba giljotine dogodila se 10. rujna 1977. izvršenjem kazne nad Hamidom Djandoubijem, nakon čega je 1981. ukidanjem smrtne kazne u Francuskoj izbačena iz uporabe. Kao jedno od sredstava za izvršenje smrtne kazne giljotina je korištena i u Njemačkoj (do 1949.), te u Švedskoj (do 1910.)
Tijekom perioda u kojem je giljotina korištena mnogi su se sporili oko toga da li je giljotina humano sredstvo izvršenja kazne jer su mnogi tvrdili da odsječena glava još živi neko vrijeme nakon odsijecanja te da žrtva u stvari trpi više nego što je to potrebno. Također su postojali prijepori oko humanosti izvršenja kazne na ovaj način. Giljotina je u međuvremenu izbačena iz uporabe, te se može reći da je njena uporaba obilježila jedan dio povijesti Francuske, a naročito Francuske revolucije.
Nedovršeni članak Giljotina koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
