Francuska Gvajana
Izvor: Wikipedija
|
|||
Geslo: Liberté, Égalité, Fraternité | |||
Službeni jezik | francuski | ||
Prefektura | Cayenne | ||
Podprefektura | Saint-Laurent-du-Maroni | ||
Broj okruga | 2 | ||
Broj kantona | 19 | ||
Broj općina | 22 | ||
Predsjednik regionalnog vijeća | Antoine Karam | ||
Predsjednik generalnog vijeća | Pierre Désert | ||
Površina - Ukupno - % voda |
86 504 km² ??? |
||
Stanovništvo - Ukupno (1999) - Gustoća stanovništva |
|
||
Valuta | Euro | ||
Vremenska zona | UTC -3 | ||
Internetski nastavak | .gf | ||
Pozivni broj | 594 |
Francuska Gvajana (ispravnije Francuska Gijana) je prekomorski departman Francuske. S površinom od 86 504 km² to je najveći francuski departman. To je jedini francuski, a ujedno i jedini teritorij Europske Unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći dio teritorija Francuske Gvajane. Službeno ime Francuske Gvajane (u francuskim i europskim krugovima) je Gvajana (Guyane).Pridjev "francuska" se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (današnja Kooperativna Republika Gvajana), Nizozemska Gvajana (današnji Surinam) i Francuska Gvajana.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Francuzi su se prvi put naselili na ove prostore 1604. Na Francuskoj Gvajani se nalazila slavna kažnjenička kolonija Đavolji otok (Île du Diable) koja je 1946. zatvorena. Zatvorenici su većinom kasnije deportirani natrag u Francusku, ali jedan dio njih je odlučio i ostati. Slavni zatvorenik na otoku je bio i Leptir "Papillon" po čijem životu je snimljen i istoimeni film iz 1973. sa Steve McQueenom i Dustin Hoffmanom u glavnim ulogama.
[uredi] Administracija
Gvajana je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Cayenneu. Zajedno sa Gvadalupom i Martinikom koji se nalaze u malim Antilima Americi čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvajana je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske Unije.
[uredi] Zemljopis
Francuska Gvajana se sastoji od tri geografske regije: Obalnog pojasa, gdje živi većina stanovništva, prašume i Tumac-Humac planina koje se nalaze blizu brazilske granice. Najveći vrh Gvajane je Bellevue de l'Inini (851 m), druga važnija brda su: Mont Machalou (782 m), Pic Coudreau (711 m) i Mont St Marcel (635 m), Mont Favard (200 m) i Montare du Mahury (156 m). Barrage de Petit-Saut je umjetno jezero na sjeveru departmana koje je iskopano radi hidroenergije. Važniji otoci su Îles du Salut među kojima je Île Royale, Île Saint-Joseph i Île du Diable (Đavolji otok).
[uredi] Gradovi
- Cayenne : Cités de Cayenne
- Kourou : Cités de Kourou
- Remire-Montjoly : Cités de Remire-Montjoly
- Sinnamary
- Saint-Laurent-du-Maroni
- Matoury : Cités de Matoury
- Mana
- Roura
- Montsinnéry
[uredi] Gospodarstvo
Gvajana je ovisna o Francuskoj u većini gospodarskih pitanja. Glavne prihodi su od ribarenja, rudarenja (zlato i boksit) i drvne industrije. Značajan dio prihoda (oko 25% BDP-a departmana) dolazi od svemirskog centra u Kourouu (Centre Spatial Guyanais) u kojem je zapošljeno oko 1700 ljudi, odakle Europska Svemirska Agencija lansira svoje misije. Nezaposlenost je veliki problem (oko 20%-30%).
[uredi] Demografija
Stanovništvo Francuske Gvajane koje većinom živi na obali je vrlo različite etničke strukture. Kreolci (crnci i mulati) su najveća etnička grupa od oko 30%-50%. 10% čine europljani, većinom Francuzi. Oko 8% čine Brazilci, Surinamci 4% i Gvajanci 2.5%. Glavne Azijske zajednice su Hmong iz Laosa (oko 1.5%) i Kinezi iz Hong Konga (oko 3.2%) Također postoje velike etničke zajednice s raznih karipskih otoka, većinom sa Haitija. Većina stanovništva je katoličke vjero-ispovjedi. -Prastanovnici Indijanci još živi izolirano po džunglama, a sastoje se od sljedećih plemena: Arawak (ili Lokono), Emeriollon, Galibi, Oyampi (Wayampí), Oyana (Oiana, Wayana), Palikur i posljednji Yao su nestali.
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica Gvajanske prefekture
- Vodič o departmanu
- Još jedan vodič kroz Gvajanu
- Povijesne osobe s Gvajane
- Fotografije s Gvajane
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |