Makarska

From Wikipedia

Makarska Image:Makarska (grb).gif
Županija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	13.716
Poštanski broj	21300
Gradonačelnik/ca	Siniša Srzić
Makarska Makarska na karti Hrvatske

Makarska

Makarska je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Nalazi se 60 km jugoistočno od Splita, a 140 km jugozapadno od Dubrovnika. Poznata je kao jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, a isto tako i po malakološkom muzeju koji se nalazi u lokalnom franjevačkom samostanu.

Sadržaj/Садржај

1 Ime
2 Geografski položaj
3 Historija
- 3.1 Srednji vijek
- 3.2 Novi vijek
4 Administracija i politika
5 Ekonomija
6 Demografija
7 Kultura i Sport
8 Obrazovanje
- 8.1 Osnovne škole
- 8.2 Srednje škole
9 Znamenitosti
10 Vanjske Poveznice

[uredi - уреди] Ime

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem naselju zvanom Makar.

[uredi - уреди] Geografski položaj

Makarska je smještena u Srednjoj Dalmaciji, na dodiru planine Biokova i Jadranskog mora. Grad je šjedište Makarskog primorja, za koje se u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera, zbog gospodarske transformacije tog djela Dalmacije.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog geografskog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugoj po veličini gospodarskoj i demografskoj okosnici Srednje Dalmacije (odmah nakon Splita).

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure,1768m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom, povezuje Jadransko more koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo najljepše hrvatske plaže.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka (Osejava i Sv. Petar). Flišna zona, između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da će se grad širiti u dužinu, dakle prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

[uredi - уреди] Historija

Pogled sa mora

Prvi spomen antičkog naselja Inaronia, kao stanice na obalnom putu Salona - Narona, donosi Tabula Peutingeriana u prvoj polovni 4. vijeka, a postojanje naselja potvrđuju i arheološki ostaci. Antički nalazi na poluostrvu Sv. Petar, središnjem gradskom trgu, u blizini franjevačkog samostana i uz Donju luku svjedoče da se današnji grad nalazi na mjestu nekadašnjeg rimskog naselja.

[uredi - уреди] Srednji vijek

U aktima salonitanskog sabora iz 533. godine navodi se Mucurum kao mesto u kojem je utemeljena biskupija.

Tokom 7. vijeka hrvatska plemena zaposedaju primorje od reke Cetinje do Neretve. Bizantski car Konstantin Porfirogenet, polovinom 10. vijeka u svom djelu "De administrando imperio" naziva ih Arentanima (Neretvanima), a njihovu zemlju Paganijom. Isti izvor navode županiju Mokro, "koja blizu mora ima lađe".

[uredi - уреди] Novi vijek

Makarska-stari grad

Pod današnjim imenom Makarska se prvi put spominje 1502. godine u dokumentu fočanskog kadije Muhameda Musina. U to doba Makarska je bila sjedište nahije Primorje i u njoj su Turci držali vojnu i svog predstavnika emina. Najveću pažnju posvećivali su održavanju skele preko koje se obavljali trgovina Turske sa zemljama na Jadranu. Kako bi grad zaštitili od mletačkih napada, Turci su sredinom 16. vijeka utvrdili Makarsku s tri kule povezane obranbenim zidinama. Njihov izgled sačuvan je na grafici mletačkog kartografa iz 1572. godine, što je i najstariji sačuvani izgled grada Makarske.

Već 1646. godine plemići i narod Krajine priznali su vlast Venecije, a tek 1681. godine je Makarska je de fakto pripojena Veneciji. Pod stogodišnjom vladavinom mletačkog lava nastajali su temelji budućeg grada.

Ugovorom iz 1797. godine, Makarska je pripala Austriji, da bi Požunskim mirom 1805. godine potpala pod francusku vlast. Francuska je vlast novim merama nastojala podići nivo školstva, ekonomije i infrastrukture. Iz tog vremena sačuvao se obelisk podignut u čast francuskog maršala Marmonta, koji se danas nalazi na zapadnom ulazu u grad.

[uredi - уреди] Administracija i politika

Po teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske Makarska je Grad, i kao takav ima lokalnu vlast koja se formira na lokalnim izborima. Na zadnjim lokalnim izborima (2005.godine) najviše glasova je osvojio SDP (Socijaldemokratska partija Hrvatske) koja trenutno obnaša vlast u Gradu zajedno sa svojim koalicijskim partnerom Sinišom Srzićem, nezavisni kandidat. Gradonačelnik grada je Siniša Srzić.

[uredi - уреди] Ekonomija

[uredi - уреди] Demografija

[uredi - уреди] Kultura i Sport

Plivački Waterpolo Klub "Galeb" Makarska Rivijera http://vkgaleb.tripod.com

Folklorni ansambl «Tempet», djeluje na adresi don. Mihovila Pavlinovića 1. Sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj Rivijeri. Svake godine upisuje nove članove koji njeguju tradiciju i običaje s Makarskog primorja.