Novi Marof

From Wikipedia

Novi Marof Image:Novi Marof (grb).gif
Županija	Varaždinska
Broj stanovnika (2001.)	13.857
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca
Novi Marof Novi Marof na karti Hrvatske

Novi Marof je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Varaždinskoj županiji.

Sadržaj/Садржај 1 Geografija 2 Stanovništvo 3 Uprava 4 Povijest 4.1 13. - 15. stoljeće: knezovi de Gereben 4.2 15. - 18. stoljeće: Batthyany 4.3 18. - 20. stoljeće: Patačići i Erdödyji 5 Gospodarstvo 6 Slavni ljudi 7 Spomenici i znamenitosti 8 Obrazovanje 9 Kultura 10 Sport 11 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Geografija

Novi Marof je gradsko središte u južnom dijelu Varaždinske županije, u Republici Hrvatskoj, smješten 18 km južno od Varaždina i 56 km sjeverno od Zagreba, na 46:09N sjeverne širine i 16:21E istočne geografske dužine.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Samo naselje Novi Marof ima 1.956 stanovnika, a cijelo administrativno područje grada s 23 naselja ima 13.857 stanovnika (2001.). Površina područja iznosi 111,75 km. ².

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Povijest

[uredi - уреди] 13. - 15. stoljeće: knezovi de Gereben

Prvi pisani spomen Novog Marofa vodi do isprave hrvatskog kralja Andrije II. Arpadovića još 1209. gdje se u povlastici slobodnog grada Varaždina određuju granice posjeda i spominje "castrum Greben", utvrda na obroncima Ivanščice koja je danas sačuvana samo kao ruševina, a čiji su vlasnici bili kneževska obitelj Grdun de Gereben do konca 15. stoljeća. Župa Mađarevo spominje se još 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona. U susjedstvu Grebengrada nalazila se opatija Bela (dvorac je danas još uvijek sačuvan) templarskog reda vitezova Ivanovaca, te je između njih početkom 15. stoljeća izbio krvav sukob. Preuzimanjem grada od grofova Celjskih i vojskovođe Jana Vitovca sredinom 15. stoljeća počela je 1467. gradnja samostanske crkve Blažene Djevice Marije u vlastelinskom trgovištu Remetincu (danas župna crkva Kraljice sv. Krunice, jedan od najljepših hrvatskih baroknih sakralnih objekata). Zbog nevjere, kralj Matija Korvin oduzeo je Vitovčevim sinovima Jurju i Ivanu 1488. godine vlastelinstvo te ga darovao svojem nezakonitom sinu Ivanišu. Tada je, na početku dugogodišnjih i stalnih provala Turaka u ove krajeve, Ladislav Hermanffy de Gereben, slavonski podban i ugarski podpalatin, povratio vlastelinstvo svojih predaka. Bio je to posljednji izvorni grebenski vlastelin, te se njegovom smrću Ladislava Hermanffy godine ugasila se ova stara velikaška obitelj.

[uredi - уреди] 15. - 18. stoljeće: Batthyany

Do posjeda grebenskog vlastelinstva došao je pred kraj 15. stoljeća Baltazar Batthyany, čime je udaren temelj moći ove obitelji u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Vlastelinstvo je stotinu i pedesetak godina, uz manji prekid za uzurpacije od strane bana Nikole Frankopana 1621.i 1622. godine, zadržala obitelj Batthyany. Udajom Elizabete Batthyany za Jurja Erdödya vlastelinstvo je sredinom 17. stoljeća prešlo u posjed grofova Erdödy. Kraj srednjovjekovnog castruma nije poznat, ali utvrda svakako više nije u funkciji početkom 18. stoljeća budući da se 1712. godine spominje kao ruševina ("...diruti castri Greben...") u kaptolskim izvještajima.

[uredi - уреди] 18. - 20. stoljeće: Patačići i Erdödyji

Prvi povijesni spomen Novog ladanja (Novi maroff), 1666. godine, vezan je uz ime kavalerijskog časnika Nikole III. Patačića, a ono je bilo omiljeno obitavalište njegova sina baruna Baltazara II. Riječ je o istom onom koji je utemeljio "Društvo vinskih doktora", odnosno nadaleko znanu "Pintu". Patačići su novomarofsko dobro posjedovali stotinjak godina, a od posljednje četvrtine 18. stoljeća vlasnicima se spominju grofovi Erdödy koji su Novi Marof napustili početkom dvadesetih godina 20. stoljeća. Grofovi Erdödy su u 19. stoljeću u Novom Marofu sagradili jednokatni dvorac s perivojem. 1926. grofica Lujza Erdödy, velika dobrotvorka i utemeljiteljica prvog hrvatskog sirotišta, prepustila je dvorac Državnom lječilištu za plućne bolesti koje vrlo uspješno djeluje i danas. Kroz Novi Marof je 1886. godine prošla željeznička pruga.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Dobar geoprometni položaj Grada Novog Marofa, koji je nedavno obogaćen izlazom s autoputa Goričan - Zagreb, infrastrukturna opremljenost i razvijen poduzetnički duh, rezultirali su razvojem gospodarskih djelatnosti ovog područja. Tako na području Grada djeluje više od stotinjak većih, srednjih i malih poduzeća, dok se obrtništvom i malim poduzetništvom bavi oko 300 poduzetnika. U današnjem Novom Marofu zaposleno je oko 3.700 radnika, od čega 40% u industriji, gdje su zastupljene sljedeće grane: građevinska "Termika", "Komunalac" d.d.), drvna ("Bor" d.d , "Lipa" d.d. ), tekstilna ( "Varteks denim proizvodi d.o.o.") industija. Pored industrije, značajan je broj zaposlenih malom i srednjem poduzetništvu (transport, proizvodnja i građevinarstvo) te u zdravstvenom sektoru.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

• Mirko Rački slikar
• Ivan Rabuzin slikar
• Franjo Klopotan slikar

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Najznačajniji spomenici kulture:

• Grebengrad - ruševine srednjovjekovnog utvrđenog burga Grebengrada iz 13 stoljeća. Danas izletište s planinarskim domom.
• Bela - spomenički kompleks s dvorcem, perivojem i ostacima stare utvrde, gdje je sahranjen i nekadašnji vlasnik imanja znameniti pripadnik hrvatskog narodnog preporoda Metel pl. Ožegović. Danas još uvijek neobnovljen.
• Novi Marof - Kasnobarokno-klasicistički dvorac grofova Erdödy-Novomarofskih u Novom Marofu s početka 18. stoljeća, u zaštićenom perivoju površine 13,7 ha. Danas bolnica.
• Remetinec - Gotičko-barokna samostanska crkva Bl. Djevice Marije, Kraljice Sv. Krunice iz 15. stoljeća s kapelicom Sv. Antuna, spomenik nulte kategorije. crkva je danas obnovljena.
• Madžarevo - župna crkva Sv. Vida i Jurja, sagrađena 1824. godine u klasicističkom stilu.
• Oštrice - kapela Sv. Florijana i Sebastijana, barokna građevina iz 18. stoljeća.

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Sport

[uredi - уреди] Vanjske poveznice