Osijek

From Wikipedia

Osijek Image:Osijek (grb).gif
Županija	Osječko-baranjska
Broj stanovnika (2001.)	114.616
Gradonačelnik	Anto Đapić

Osijek je grad koji je smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav i kao najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske sjedište je Osječko - baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište Slavonije.

[uredi - уреди] Demografija

U gradu Osijeku živi 95.406 stanovnika. Zajedno sa prigradskim naseljima: Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin ima 114.616 stanovnika (2001.)

Osijek se sastoji iz starog grada -- Tvrđe, izgrađenu početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, -- zatim Gornjeg, Donjeg i Novog grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te Retfale i Višnjevca. Za svoju veličinu grad Osjek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Osijek ima jedanaest katoličkih župa, dvije pravoslavne parohije, jednu evangelističku župu, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, samostan franjevaca i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.

[uredi - уреди] Geografski položaj

Zemljopisni položaj grada:

sjeverna širina 45º 32'
istočna širina 18º 44'
Nadmorska visina 90 m
Površina grada 169 km&sup2

Prosječna temperatura je 11ºC:

proljeće - 11°
ljeto - 21ºC
jesen - 11,8ºC
zima - 0,2ºC

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

[uredi - уреди] Historija

[uredi - уреди] Stari vijek

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se točno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. st.

[uredi - уреди] Srednji vijek

Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196 je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196 - 125?), potvrduje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg (njemačka) ili Essec ( latinska) samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.

[uredi - уреди] Novi vijek

Osvajači Osmanlijskog Carstva u grad su stigli 14.8. 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva zauzet od Austriahanaca 29.9. 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Austrijsko Carstvo. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712 - 1721). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.

Privredni i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austrijskom Carstvu, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoj Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Evrope. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866, nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U aprilu 1941, s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu 1945, svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje danas nosi naziv Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Tokom rata u Hrvatskoj, posebno nakon pada Vukovara krajem 1991, srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati.

[uredi - уреди] Administracija i politika

GRAD OSIJEK

Sjedište: 31000 Osijek, Kuhačeva ulica 9 Tel: (031) 228-228 Telefax: (031) 207-140

[1] www.osijek-online.com/ezc/sbnl

Udruga građana "'Nezavisni Slavonije i Baranje'" Osijek, Ružina 108, telefon 091 7611769, govorni automat 060 220022, e.mail: nezavisni@net.hr http://www.osijek-online.com/esc/sbnl

Sluzbene stranice grada Osijeka - Osijek.hr

Liberalna stranka - Gradska organizacija grada Osijeka - LS Osijek

[uredi - уреди] Ekonomija

[uredi - уреди] Kultura i sport

[uredi - уреди] Kultura

Kazališta

Dječje kazalište u Osijeku - Vanjski link za Dječje kazalište u Osijeku

HNK Osijek - vanjski link HNK Osijek
VEDRA SCENA, Trg slobode 2, tel. 031 / 212 767

Kina

KINEMATOGRAFI OSIJEK, Šetalište Kardinala Franje Šepera 8, tel. 031 / 203 / 011, faks. 031 / 205 507
KINO EUROPA, Šetalište P. Preradovića 2, tel. 031 / 205 484
KINO URANIA, Šetalište V. Hengla 1, tel. 031 / 211 560

Knjižnice

GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA Europske avenije 24

-ravnatelj, tel./fax. 031 / 211 218 -posudbeni odjel za odrasle, tel. 031 / 211 233 -dječji odjel, tel. 031 / 211 472

Galerije

GALERIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI, Evropska avenija 9, tel. 031 / 213 587
IZLOŽBENA DVORANA WALDINGER, Fakultetska 7, tel. 031 / 200 240
GALERIJA L, STAKLOREZAČKA DJELATNOST, Županijska 44, tel. 031 / 200 978
LEONARDO, IZLOŽBENI SALON, Županijska 36, tel. 031 / 200 939
GALERIJA UMJETNINA SRETNE ULICE, F. Krežme 20, tel. 031 / 283 918

Muzeji

MUZEJ SLAVONIJE - radionica, J. Bosendofera 2, tel. 031 / 208 504 - hemeroteka, Trg V. Lisinskog bb, tel. 031 / 208 506

[uredi - уреди] Sport

NOGOMET

NK Osijek - Nogometni klub Osijek

KUGLANJE

KANDIT PREMIJER
KONIKOM OSIJEK
Ženski kuglacki klub - Osijek '97 - Osijek
Kuglački savez Osječko-baranjske županije

VESLANJE

Veslački klub IKTUS Osijek

REKREACIJA

SOKOLSKI DOM, ŠPORTSKI CENTAR, Kralja Zvonimira 5, tel. 031/ 206 916
GRADSKI BAZEN, M. Divalta 6 a, tel. 031 / 570 066
SREDNJOŠKOLSKO IGRALIŠTE, Istarska 1 d, tel. 031 / 208 344
TENISKI CENTAR OSIJEK, Perivoj Kr. Tomislava 1, tel. 031 / 213 208

[uredi - уреди] Mediji

[uredi - уреди] Novine

Glas Slavonije
Osječki dom

[uredi - уреди] Radio

Slavonski radio

Gradski radio

RADIO PLUS

[uredi - уреди] Televizija

Slavonska televizija

[uredi - уреди] Internet

Osijek031.com portal najave događaja, vijesti, galerije fotografija, forum
Osijek.hr službene stranice
Panonius Magazin

[uredi - уреди] Obrazovanje

Povijest visokog školstva

Povijest visokoga školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri stoljeća - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište filozofije. Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaknuti da je 26. ožujka 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. svibnja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel glazbe u Osijeku, Gradska knjižnica i Povijesni arhiv u Osijeku. Stoga 31. svibnja obilježavamo kao dan osnivanja Sveučilišta.

U ovom sažetom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u povijesti Sveučilišta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku.

Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih znanosti, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Sveučilišna skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađe hrvatsko sveučilište nosi ime iznimno važne osobe za hrvatsku i europsku kulturu.

Ratne godine

Akademsku 1991./1992. godinu, Sveučilište je započelo u ratnim uvjetima. Također valja napomenuti da je Sveučilište u Osijeku jedino hrvatsko sveučilište koje je teško stradalo u Domovinskom ratu, te da su poginula 24 naša studenta i 5 sveučilišnih nastavnika. Uz velike materijalne štete koje su pretrpjeli naši fakulteti i ustanove, a koje su procijenjene na 30 milijuna DEM, treba posebno istaknuti da su Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet ostali bez svojih fakultetskih zgrada na Tenjskoj cesti. Prehrambeno-tehnološki fakultet smješten je u Tvrđi na lokaciji Kuhačeva 18, a Poljoprivredni fakultet još uvijek nema svoje fakultetske zgrade i privremeno je smješten u Tvrđi u zgradi rektorata.

U povijesnom prikazu Sveučilišta valja istaknuti da je 1995. godine osnovan Studentski centar u Slavonskom Brodu, a 1998. godine osnovana je, nakon 19 godina postojanja dislociranog Studija medicine u Osijeku, samostalna ustanova Medicinski fakultet u Osijeku.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 1998. godine osnovana je Visoka učiteljska škola u Osijeku, a iste godine izdvojeni su stručni studiji iz fakulteta i ustrojeni su na Veleučilištu u Požegi. Godine 1999. osnovan je Odjel za matematiku kao podružnica Sveučilišta, a iste godine ustrojen je dislocirani Učiteljski studij u Slavonskom Brodu i otvoren Studentski dom u Slavonskom Brodu.

Na temelju dopusnice Ministra znanosti i tehnologije u akademskoj 2001./2002. godini stručni studiji iz ekonomije, prava, elektrotehnike, građevinarstva, poljoprivrede i strojarstva izvode se na osječkim fakultetima, dislocirani stručni studij ekonomije izvodi se u Varaždinu, te dislocirani studij elektrotehnike u Požegi i dopunski dislocirani studij knjižničarstva u Zadru.