Slatina (Podravina)

From Wikipedia

Slatina Image:Slatina (grb).gif
Županija	Virovitičko-podravska
Broj stanovnika (2001.)	14.819
Poštanski broj	33520
Gradonačelnik/ca	Ivan Roštaš (HDZ)
Slatina Slatina na karti Hrvatske

Slatina je grad u Hrvatskoj koji se nalazi na obali rijeke Drave i pripada Virovitičko-podravskoj županiji. U prošlosti je bila poznat pod nazivom Podravska Slatina.

[uredi - уреди] Geografija

Slatinska regija smjestila se u istočnoj polovini Virovitičko-podravske županije. To je prostor bivše općine Podravska Slatina, čija je površina 781 površinskih kilometara. Suvremenom administrativno - teritorijalnom podjelom ima pet ustrojenih općina: Čadavica, Mikleuš, Nova Bukovica i Voćin, te gradsko područje Slatina. Ozemlje je prirodno omeđeno na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka (954 m) i Krndije (792 m). Široko je otvorena prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoj hrvatskoj ravnici na istoku, što joj daje obilježje prijelaznog prostora u prirodnom smislu.

Posebnost ovog dijela Podravine je izrazita prirodna zonalnost, koja se odrazila na gospodarsko vrednovanje kraja i ulogu Slatine.Klimatski prostor se nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gotovo na "pola puta" dinamičnih zona kruženja hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa. Posljedica su veoma česte i intenzivne promjene vremena. Prosječna godišnja temperatura zraka (za razdoblje od 1972.-1981. godine) iznosi 10,9 C. U zimskim mjesecima: prosinac, siječanj i veljača zabilježene su srednje minimalne temperature - 13,4 C. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz, sa srednjim središnjim temperaturama od 33,9 C.

Nekad veliki kompleksi "slavonskih šuma" danas su u nizinskom kraju svedeni na "oaze" u agrarnom krajoliku. Prostorno i količinski prevladava hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, lipa, dok su uz rijeke i kanale topola, joha, vrba i dr. Gradskom području Slatina pripojena su slijedeća naselja: Bakić, Bistrica, Donji Meljani, Golenić, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevci, Sladojevački Lug i Gornji Miholjac. Time površina gradskog područja iznosi 156 površinskih kilometara. Slatina, po mnogim svojim osobinama, ima ulogu središnjeg naselja regije. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske dobila je 1992. godine status grada.

[uredi - уреди] Stanovništvo

[uredi - уреди] Uprava

Gradonačelnik Ivan Roštaš, prof.
Prethodni gradonačelnik je bila gđa Ksenija Mihaljić Plantak

[uredi - уреди] Povijest

[uredi - уреди] Gospodarstvo

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Milko Kelemen (1924), kompozitor i jedan od utemeljivača hrvatske savremene muzike
Viktor Žmegač (1929), vodeće ime hrvatske germanistike i zagrebačke književnoteoretičarske škole
Goran Perkovac (1962), bivši hrvatski rukometni reprezentativac, osvajač zlatne medalje na OI u Atlanti, 1996.
Đorđe Lavrnić (1945), rukometni reprezentativac SFRJ, osvajač zlatne medalje na Olimpijadi 1972. u Minhenu
Mirko Jirsak (1909), pesnik, romanopisac i prevodilac
Ana Knežević (1945), rukometna reprezentativka SFRJ, osvajač dve srebrene medalje sa svetskih prvenstava 1965. u Nemačkoj i 1971. u Holandiji
Milorad Dokmanac (1961), reprezentativac SFRJ u rvanju (gr.-rim.) i osvajač više medalja sa prvenstava Hrvatske, SFRJ i Balkana

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Image:Spomenik poginulim slatinskim Braniteljima.jpg

Spomenik poginulim hrvatskim Braniteljima na ulazu u gradsku vjećnicu

[uredi - уреди] Obrazovanje

O.Š. Josipa Kozarca ( Prethodni naziv: Lazo Tihomirović Baja )
O.Š. Eugena Kumičića( Prethodni naziv: Grigor Vitez )
S.Š. Marka Marulića ( Prethodni naziv: Srednjoškolski centar P.Slatina, a potom S.C. Edvard Kardelj )
Osnovna Glazbena škola Slatina