Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
Hemija zauzima središnje mjesto među prirodnim naukama. Ona se bavi molekulima, njihovom strukturom, osobinama i transformacijama, i principima na kojima se osobine molekula zasnivaju. Pošto se molekuli nalaze u osnovi materije, u najširem smislu, a materija je jedan od vidova postojanja cijelog svemira, hemija je jedna od "kosmičkih nauka".
|
Članak mjeseca |
Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).
Prve ideje o atomu su dali grčki filozofi Leukip i njegov učenik Demokrit u 4. i 5. st. p.n.e. Oni su govorili da je svijet građen od beskonačnog broja nevidljivih i nedjeljivih čestica atoma. Govorili su da su atomi vječni i da se razlikuju po obliku, težini, tvrdoći i veličini. Takođe, tvrdili su da se atomi kreću u praznom prostoru, pravolinijski- odozgo prema dole. Teži se brže kreću, sustižu lakše, grupišu i tako grade sve stvari. Demokrit je tvrdio da su prava svojstva atoma: oblik, veličina, težina, pokret i tvrdoća. Sekundarna svojstva su: boje, mirisi i okusi.
|
Hemičar mjeseca |
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev ( Tobolsk, 8. februar 1834. - Sankt Petersburg 2. februar 1907.) bio je ruski hemičar. Poznat je kao jedan od dvojice naučnika koji su stvorili Periodni sistem elemenata, koji je bio važna karika znanosti u Drugoj industrijskoj revoluciji. Za razliku od ostalih stvaratelja, Mendeljejev je predvidio da će se mnogi elementi još otkriti. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama, govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, i to se pokazalo kao tačno.
|
Članci |
Osnove
SI osnovne jedinice -- Atom
Elementi
Vodik -- Ugljik -- Dušik -- Kisik -- Fosfor -- Sumpor -- Selenij -- Bor -- Arsen -- Antimon -- Argon -- Neon -- Helij -- Kripton -- Ksenon -- Ozon -- Jod -- Aluminijum -- Azot -- Bakar -- Brom-- Cink -- Hlor -- Fosfor -- Kalaj -- Karbon -- Željezo -- Živa
Kinetika i termodinamika
Entropija -- Biohemija
Ostalo
Atom -- DNA -- Dijamant -- Elektron - Enzim -- Glukoza -- Kiseline -- Led -- Metanol -- Neutrino -- Protein -- Spin -- Staklo -- Tekućine -- Voda -- Zrak -- Mol -- Avogadrova konstanta
Poznati hemičari
Marie Curie -- Dmitrij Ivanovič Mendeljejev -- Antoine Laurent de Lavoisier -- Ernest Rutherford -- Louis Pasteur -- Adolf von Baeyer -- Svante August Arrhenius -- Wilhelm Ostwald -- Jöns Jakob Berzelius
|
Pomoć |
Osnove
Značajni brojevi -- Alotropi -- Atomski radijus -- Ionski radijus -- S-blok -- F-blok -- P-blok
Hemikalije i odnosi
Hemijska formula Empirijska formula, Molekulska formula -- Hemijska veza -- Hemijski polaritet -- Hemijska jednačina -- Boje hemikalija
Kvantitativna hemija
Stehiometrija -- Kalorimetrija
Stanja tvari
Kinetička teorija plinova -- Idealni plin -- Fizika čvrstog stanja -- Koncentracija otopina -- Ukapljivanje -- Efekt zajedničkog iona
Kinetika i termodinamika
Hemijska kinetika -- Stope reakcije -- Spontani procesi -- Gibbsova slobodna energija -- Nuklearna hemija
Historija hemije
Alkemija -- Otkriće kemijskih elemenata -- Nobelova nagrada za kemiju
|
Ostali portali na bosanskoj wikipediji |
|
|