Vitamin A
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Retinol (vitamin A, axerophthol) je osnovni vitamin koji se rastvara u masti. Retinol pokazuje terpensku hemijsku strukturu i spada u grupu terpena. Takodje spada u grupu alkohola jer posjeduje hidroxilnu grupu vezanu na atom ugljenika koji je dalje vezan za drugi ugljenikov atom. Njegova sumarna hemijska formula je C20H30O. Kada se estrahuje je prah zute boje.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Retinol je otkriven 1909 godine.
[uredi] Osobine
Tačka mržnjenja mu je izmedju 62°C i 64°C a isparava se izmedju 137°C i 138°C. Molekularna masa je 286,46 g/mol.
[uredi] Gdje se nalazi
U biljkama se nalazi kao provitamin beta-karotin koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta-karotin se zato još naziva provitamin A. Pošto se beta-karotin u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A i, za razliku od retinola, nije toksičan ni u većim količinama, potrebno je da se u preparatima nalazi u tom obliku a ne u obliku vitamina A. Retinol se nalazi u mlječnim proizvodima, žumancu i jetri.
[uredi] Uloga
Vitamin A je važan za rast, funkciju i obnovu kože i sluzokože kao i za vid jer je sastavni dio receptora za boje.
Funkcija vitamina A u organizmu moze biti narušena nadovoljnom količinom masti u ishrani, oštećenjem jetre, kao i uzimanjem oestrogenskih hormonalnih preparata. Kao dobar izvor vitamina A su riba, jetra, maslac (buter), žumance od jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. U povrću se kao beta-karotin nalazi u mrkvi, špinatu, broccoli i kupusu. Takodje u žutim i crvenkastim plodovima, na primjer u narandžastom voću.
Aldehyd u vitaminu A je retinal, koji zajedno sa opsinom gradirhodopsin koji se nalazi u receptorima zu boje. Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo i okoštavanje ćelija za vid.
[uredi] Dnevna potreba
Dnevna potreba odrasle osobe za vitaminom A je 0,8 do 1,0 mg.
[uredi] Hipovitaminoza
Pri nedostataku vitamina A dolazi do povećanja osjetljivosti na infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, smanjenja oštrine vida (kokošije sljepilo) povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u djecjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Duže kuhanje i svjetlost štete vitamunu A. Zato je preporučljivo šivotne namirnice koje sadrže vitamin A držati izvan svjetlosti. Gubitak pri kuhanju je izmedju 10% i 30%.
[uredi] Hipervitaminoza
Uzimanje veće količine vitamina A može izazvati povraćanje, proliv, glavobolju, povećan prtisak u mozgu (pseudotumor cerebri), smanjenje kostiju i bolove u kostima. U trudnoći se ne preporućuje jetra u ishrani jer se pretpostavlja da je retinol teratogen, to znači da oduzima vodu iz ploda što može izazvati prevremeni porodjaj, nepravilan embrionalni razvoj. Hipovitaminoza nastaje pri dnevnim dozama većim od 200 mg.
Pošto se vitamin A rastvara u masti moze se u organizmu zadržati na duže vrijeme tako da na duže vrijeme i manje doze mogu izazvati hipervitaminozu. Najnovije studije pokazuju da se u jetri koja je na tržištu nalazi veća količina vitamina A zbog intenzivnije ishrane stoke indostrijskom stočnom hranom.
[uredi] Sinteza
Presudan korak u vještačkoj sintezi vitamina A je učinio Georg Wittig koji je za to 1978 godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju. U prvom dijelu se iz dehydrolinalola dobije C15 so koja reaguje u Wittigovoj reakciji sa C5-Acetatom koji se dobija iz Dimethoxyacetona. Tako nastaje Retinolacetat iz koga se u nizu narednih koraka može dobiti retinol.
| Vitamini |
|---|
| Retinol (A) | Tiamin (B1) | Riboflavin (B2 ili G) | Niacin (B3 ili P) | Pantotenska kiselina (B5) | Piridoksin (B6) | Biotin (B7 ili H) | Folna kiselina (B9 ili M) | Cijanokobalamin (B12) | Askorbinska kiselina (C) | Kalciferol (D) | Tokoferol (E) | Naftokinon (K) |
