Tadžikistan

From Wikipedia

Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!

Republika Tadžikistan
Ҷумҳурии Тоҷикистон
(Džumhurii Todžikiston)


(Zastava)	(Grb)

Himna: Surudi milli

tadžički

Predsjednik:

Emomali Rahmonov

Predsjednik Vlade:

Akil Akilov

Površina:
- ukupno:
- % vode:

92. po veličini
143.100 km²
0,3%

Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća:

95. po veličini
6.863.752
48/km²

Neovisnost:

Od Sovjetskog Saveza 9. rujna 1991.

Valuta:

tadžikistanski somoni (100 dirama)

Vremenska zona:

UTC +5

Internetski nastavak:

.tj

Pozivni broj:

+992

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Kirgistanom, na istoku s Kinom, na jugu s Afganistanom i na zapadu s Uzbekistanom. Tadžikistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza

[uredi - уреди] Zemljopis

Tadžikistan je planinska zemlja. Planine zauzimaju 93% površine i pripadaju lancima Pamir (najviši vrh zemlje, Vrh Ismaila Samanija, 7.495 m) Alaj i Tien Šan. Skoro trećina teritorija nalazi se iznad 3.000 m, a ravnice su prisutne u dolinama rijeka na zapadu i sjeveru (Ferganska dolina).

[uredi - уреди] Povijest

Područje današnjeg Tadžikistana bilo je dio Perzijskog Carstva, kao i Carstva Aleksandra Velikog. Arapi su osvojili ovo područje u 7. i 8. stoljeću i donijeli Islam. Domaća dinastija Samanida vladala je zemljom i okolnim područjima u 10. stoljeću i današnji Tadžikistan smatra je svojim pretkom začetnikom.

U sljedećih pola tisućljeća Tadžikistanom su vladali turkijski Gaznavidi, Mongoli i Timuridi, nasljednici Timur Lenka. Od početka 16. stoljeća Tadžikistan je bio dio Buharskog kanata koji je 1868. postao vazalna država Ruskog Carstva.

Nakon dolaska boljševika na vlast Tadžici su isprva dobili autonomnu republiku u okviru Uzbekistana, a od 1929. svoju vlastitu saveznu republiku. Područja u kojima su živjeli Tadžici nije bilo lako razgraničiti od uzbečkih, pa su dva velika središta tadžičke kulture, Buhara i Samarkand, kao i oko milijun etničkih Tadžika ostali unutar Uzbekistana.

Nakon neovisnosti u zemlji je izbio građanski rat između plemenskih frakcija s navodnom podrškom Rusije i Irana. Mnogi Rusi napustili su Tadžikistan tijekom godina rata, koji je okončan potpisivanjem prekida vatre 1997. Slično drugim zemljama Središnje Azije, predsjednik Emomali Rahmonov je na vlasti praktički od neovisnosti zahvaljujući ustavnim promjenama koje su mu omogućile ponavljanu kandidaturu na izborima na kojima obično pobjeđuje s velikim postotkom osvojenih glasova.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Tadžici, većinska etnička skupina, govore jezikom srodnim perzijskom i dariju u Afganistanu. Za razliku od većine Iranaca po religiji su muslimani Suniti (u Iranu prevladavaju Šijiti). U zemlji živi i značajna uzbečka manjina. Broj Rusa se smanjuje zbog emigracije natrag u Rusiju.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Tadžikistan je bio najslabije razvijena republika bivšeg SSSR-a, a i danas spada među najsiromašnije zemlje svijeta. Izvozi se uglavnom pamuk i aluminij. Nakon završetka rata 1997. gospodarstvo ubrzano raste, ali BDP je još uvijek prilično nizak (u 2004. 1.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP).

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji:

Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države:

Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

Države članice Zajednice Nezavisnih Država
Azerbejdžan \| Bjelorusija \| Gruzija \| Jermenija \| Moldavija \| Rusija \| Ukrajina \| Turkmenistan \| Kirgizija \| Tadžikistan \| Uzbekistan \| Kazahstan \|