Uzbekistan

From Wikipedia

Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!

Republika Uzbekistan
O'zbekiston Respublikasi

	Image:Uzbekistan grb.gif
(Zastava)	(Grb)

Geslo:

Himna: Nacionalna himna Republike Uzbekistan

Službeni jezik:

uzbečki

Glavni grad:

Taškent

Predsjednik:

Islam Karimov

Predsjednik Vlade:

Šavkat Mirzijajev

Površina:
- ukupno:
- % vode:

55. po veličini
447.400 km²
4,9%

Stanovništvo:
- ukupno (2002.):
- Gustoća:

41. po veličini
25.563.441
57/km²

Neovisnost:

Od Sovjetskog Saveza 1. rujna 1991.

Valuta:

uzbekistanski som (100 tiyina)

Vremenska zona:

UTC +5

Internetski nastavak:

.uz

Pozivni broj:

+998

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru i zapadu s Kazahstanom, na istoku s Kirgistanom i Tadžikistanom te ne jugu s Turkmenistanom. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

[uredi - уреди] Zemljopis

Više od 4/5 teritorija čine slabo naseljene ravnice, dijelovi velike Turanske nizine: na krajnjem zapadu Uzbekistanu pripada dio Ustjurtske visoravni i južna polovica Aralskog jezera (teško onečišćenog u doba Sovjetskog Saveza), a u središnjem dijelu nalazi se pustinja Kizilkum. Na istoku zemlje nalaze se planine, dijelovi Tien Šana, te Gissara i Alaya, u čijim podnožjima živi većina stanovništva. Najviši vrh je Beštor, 4.300 m.

[uredi - уреди] Povijest

Na području današnjeg Uzbekistana i okolnih zemalja postojale su u prvom tisućljeću prije Krista države Sogdiana i Baktrija koje su u doba Ahemenida dospjele pod vlast Perzijskog Carstva. U 8. stoljeću poslije Krista Arapi su donijeli islam, a u 13. st. zemlja je bila dio države Džingis kana. Uzbečka plemena, porijeklom turkijsko-mongolska, doselila su se na ovaj prostor u 15. i 16. stoljeću pod vlašću Abu'l-Hayr kana i njegovog unuka Muhameda Šajbanija čiji su nasljednici, dinastija Šajbanida, vladali do početka 17. stoljeća. Naslijedili su ih Aštarhanidi (Astrahanidi) pod čijom je vlašću snaga države opadala, pa je područje Uzbekistana tijekom 18. stoljeća podijeljeno na tri kanata: Hiva (jugoistočno od Aralskog jezera), Buhara i Kokand (u Ferganskoj dolini).

U drugoj polovici 19. stoljeća kanate je zauzelo Rusko Carstvo, a nakon oktobarske revolucije 1917. Središnja Azija bila je poprište pobune anti-boljševičkih gerilaca Basmača koja je ugušena tek sredinom 20-ih. Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika proglašena je 1924.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti u zemlji su nastavili vladati vođe komunističke partije s kraja sovjetskog perioda, među kojima i predsjednik Islam Karimov. Njegov režim se smatrao autoritarnim i bio predmetom žestokih kritika u zapadnim medijima i vladama. Od godine 1999. se u zemlji bilježe teroristički napadi, za što režim optužuje radikalne islamiste. Nakon napada 11. septembra 2001. godine, Karimov je iskoristio početak Rata protiv terorizma kako bi uspostavio dobre odnose s američkom i drugim zapadnim zemljama. Uzbekistan je postao prva država Centralne Azije u kojoj su uspostavljene američke vojne baze, te su korištene u pohodu na Afganistan. No, baze su godine 2005. napuštena nakon masakra kojeg su u Andidžanu nad demonstrantima izvršile uzbekistanske snage sigurnosti.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Uzbekistan je najmnogoljudnija od bivših sovjetskih republika Središnje Azije. Većinu stanovništva čine Uzbeci, turkijski narod čija je religija tradicionalno sunitski islam. Broj Tadžika, prve po veličini nacionalne manjine, je sporan, a iznosi od 5 do 30% stanovništva. U zemlji žive i Rusi (5,5%), te značajna korejska zajednica, rezultat Staljinovog prisilnog preseljenja u doba drugog svjetskog rata.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Razvoj gospodarstva koče uplitanje države, restriktivni trgovinski propisi i nekonvertibilnost domaće valute udružena s visokom inflacijom. Poljoprivreda još uvijek dominira, a najvažnija grana je uzgoj pamuka. Značajan je i izvoz zlata te zemnog plina. BDP je u 2003. bio 1.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji:

Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države:

Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

Države članice Zajednice Nezavisnih Država
Azerbejdžan \| Bjelorusija \| Gruzija \| Jermenija \| Moldavija \| Rusija \| Ukrajina \| Turkmenistan \| Kirgizija \| Tadžikistan \| Uzbekistan \| Kazahstan \|