Jermenija

From Wikipedia

Republika Armenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetut’yun


(Zastava)	(Grb)

Himna: Mer Hayrenik

armenski

Predsjednik:

Robert Kočarjan

Predsjednik Vlade:

Andranik Markarjan

Površina:
- ukupno:
- % vode:

138. po veličini
29.800 km²
4.7%

Stanovništvo:
- ukupno (2003.):
- Gustoća:

128. po veličini
3.326.448
112/km²

Neovisnost:

Od Sovjetskog Saveza
21. rujna 1991.

Valuta:

dram (100 luma¹)

Vremenska zona:

UTC +4

Internetski nastavak:

.am

Pozivni broj:

+374

(1) izvan upotrebe

Armenija ili Jermenija (armenski: Hajastan), država na Kavkazu, glavni grad je Jerevan. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3.911.000. Nezavisna je država od 1991 godine, a prije toga je bila republika u okviru Sovjetskog Saveza.

[uredi - уреди] Jezik

Službeni jezik: armenski.

Jezici: armenski, azerbejdžanski, ruski.

[uredi - уреди] Etničke grupe

Etničke grupe:

Jermeni 3.509.000 (93%),
Azerbejdžanci 207.000,
Rusi 90.000.

[uredi - уреди] Ekonomija

Glavni članak: Ekonomija Armenije

Do sticanja nezavisnosti, armenska ekonomija je bila mahom bazirana na industriji (kemijska, elektronska, strojarska industrija, prerađivanje hrane, sintetička guma i tekstil), i veoma zavisna o resursima. Poljoprivreda je učestvovala sa samo 20% u neto proizvodu (of net material product) i sa 10% u zaposlenosti prije raspada Sovjetskog Saveza, 1991. armenski rudnici proizvode bakar, cink, zlato, i olovo. Velika većina energije se proizvodi iz goriva uvezenog iz Rusije, uključujući gas i atomsko gorivo (Armenija ima jednu nuklearku); glavni domaći izvor energije su hidroelektrane.

Poput ostalih država koje su stekle nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza, i ekonomija Jermenije pati od zaostavštine centralizirane planske ekonomije. Sovjetske investicije i podrška armenskoj industriji su praktično nestali, tako da je malo velikih preduzeća koja su sposobna nastaviti sa radom. Štaviše, posljedice potresa iz 1988., koji je usmrtio više od 25.000 ljudi, a bez kuća ostavio 500.000 se još uvjek osjećaju. Sukob sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaka još nije razriješen. Zatvaranje azerbrjdžanske i turske granice je razorilo ekonomiju, jer Armenija zavisi od uvoza energije i većine sirovina. Kopneni putevi kroz Gruziju i Iran su ili neodgovarajući ili nepouzdani. BDP je opao za skoro 60% od 1989. do 1992. - 1993. Nacionalna valuta, dram, je doživjela hiperinflaciju u prvim godinama nakon uvođenja, 1993.

Vlada je ipak uspjela sprovesti šire ekonomske reforme koje su se isplatile u značajno nižoj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu. Primirje postignuto 1994. u sukobu oko Nagorno-Karabaka je također pospješilo ekonomiju. Armenija je imala visok ekonomski rast od 1995., nakon preokreta prethodne godine, i inflacija je zanemarljiva proteklih par godina. Novi sektori industrije, kao što su: proizvodnja dragog kamenja i nakita, informativne i komunikacijske tehnologije, pa i turizam počinju da nadomještaju tradicionalnije sektore ekonomije, kao što je poljoprivreda.

Postojan ekonomski napredak je doneo Armeniji povećanu podršku od međunarodnih financijskih institucija. Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i druge međunarodne financijske institucije i strane zemlje izdvajaju značajne donacije i zajmove. Zajmovi Armeniji od 1993. su premašili 1,1 milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje budžetskog deficita, stabilizacija valute, razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, saobraćaja, zdravstva, prosvete, kao i tekuća rehabilitacija zona pogođenih zemljotresom. Armenija je 5. veljače, 2003. postala članica Svjetske trgovačke organizacije

Liberalni zakon o stranim investicijama je usvojen srpnja 1994., a zakon o privatizaciji 1997., kao i program privatizacije državne svojine. Nastavak napretka zavisi od sposobnosti vlade da poboljša makroekonomski menadžment, uključujući povećanje naplate poreza, poboljšanje investicijske klime i borbu protiv korupcije.

[uredi - уреди] Kultura

Glavni članak: Kultura Armenije

Armeni imaju svoje karakteristično pismo i jezik. 96% stanovnika zemlje govori armenski, dok 40% govori i ruski. Stanovništvo Armenije je potpuno pismeno; 99% stanovništva zna da čita i piše.

Većina odraslih ljudi u Jerevanu je sposobno komunicirati na ruskom, a popularnost engleskog raste.

Kavkaska gostoljubivost je legendarna i potiče od stare tradicije.

Gradska nacionalna galerija umjetnosti ima više od 16.000 djela od kojih neka potiču još iz srednjeg vijeka. U njoj se nalaze slike mnogih europskih majstora. Muzej moderne umjetnosti, Galerija dječijih slika, i Sarjanski muzej su samo neka od mnogih mesta sa umjetničkom ponudom u Jerevanu. Štaviše, postoji više osobnih galerija, uz nove koje se stalno otvaraju. U njima se organizuju rotacione izložbe i prodaje.

Armenski filharmonijski orkestar svjetske klase, svira u zgradi Gradske opere, gdje se također izvodi opera.

Jez je popularan, posebno ljeti kada su žive svirke redovna pojava po gradskim kafeima.

U Jerevanu postoji više dramskih pozorišta gdje se izvode predstave na armenskom, ruskom i povremeno na engleskom.

U Jerevanu se nalazi i placa umjetničkih djela i zanata, blizu Trga republike, na kojoj stotine prodavača nude raznovrsne rukotvorine. Na ovoj placi se mogu kupiti antikviteti, čipka, ručno-rađeni vuneni tepisi. Armensko zlatarstvo ima dugu i čuvenu tradiciju, i u jednom odjeljku place se mogu kupiti zlatni predmeti.

Američko sveučilište u Armeniji između ostalih nudi studije menadžmenta i prava. Ova institucija je plod zajedničkih napora vlade Armenije, Armenskog dobrotvorskog savjeta, USAID-a i Bolt hol skul of lou Boalt Hall School of Law sa kalifornijskog sveučilišta Berkli.

Vidi:

Glazba Armenije
Himna Armenije
Državni praznici u Armeniji
Armeni
Spisak Armena

[uredi - уреди] Religija

Religija: pravoslavlje (94%).

[uredi - уреди] Gradovi

Veći gradovi:

Jerevan (1.258.000),
Vanadzor (147.500),
Gjumri (125.000).

[uredi - уреди] Organizacija države

Organizacija države: podjeljena u 11 provincija.

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji:

Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države:

Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:

Kosovo (Srbija)

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.

Države članice Zajednice Nezavisnih Država
Azerbejdžan \| Bjelorusija \| Gruzija \| Jermenija \| Moldavija \| Rusija \| Ukrajina \| Turkmenistan \| Kirgizija \| Tadžikistan \| Uzbekistan \| Kazahstan \|