Car
Izvor: Wikipedija
Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavaru u državi koja je po državnom uređenju carstvo. Ova se titula obično prenosi naslijeđivanjem i smatra se višom od kraljevske. Car vlada nad puno zemalja i naroda, uključujući eventualno i njihove kraljeve.
Sadržaj |
[uredi] Carstva u povijesti
U povijesti nije bilo mnogo država koje povjesničari nazivaju carstvima, i pojedinih vladara koji su se nazivali carevima. U nekim slučajevima samo je jedan moćni vladar okupio mnogo zemalja pod svojom vlašću i proglasio se (ili su ga drugi proglasili) carem, da bi ubrzo nakon njegove smrti ta titula nestala (ili ostala samo formalna), a tako ujedinjene zemlje najčešće su se ponovno razjedinile. Takvi su primjeri Napoleon Bonaparte, Napoleon III. u Francuskoj (19. stoljeće), car Dušan u Srbiji (14. stoljeće), te carevi Boris u Bugarskoj i Samoilo u Makedoniji u 10. stoljeću. Također je britanska kraljica Viktorija nosila titulu "carica Indije". U 19. stoljeću Maksimilijan Habsburški proglasio se carem Meksika. Također možemo carem nazvati mongolskog vladara Džingis kana.
Carstvo u pravom smislu riječi je država kojom vlada više generacija careva i koja se održala stoljećima.
[uredi] Carstva u Europi
Svi carevi u Europi pozivali su se, neposredno ili posredno, na nasljeđe Rimskoga Carstva. Ovo se u 4. stoljeću podijelilo na Istočno i Zapadno. Nakon pada Zapadnog carstva, Istočno Rimsko Carstvo nastavlja živjeti pod imenom Bizant. Na nasljeđe Bizantskog Carstva kraće vrijeme su se pozivali vladari Bugarske i Srbije, koji su se proglasili carevima. Kasnije, nakon pada Bizanta pod Tursku vlast, naziv cara preuzimaju vladari Rusije (Moskva kao "Treći Rim").
Na Zapadu, godine 800. papa dodjeljuje titulu cara Karlu Velikom. Kasnije carevi gube vlast nad Francuskom, te nastaje Sveto Rimsko Carstvo, često nazivano i dodatkom "njemačkog naroda". Ono se održalo do početka 19. stoljeća, kada je Napoleon ukinuo tu carsku titulu. Na njihovom nasljeđu, carevi su i vladari Austrije, odnosno Austrougarske do 1918. godine.
[uredi] Carstva izvan Europe
Veliki suparnik Rimskoga Carstva bilo je Perzijsko (Iransko) Carstvo. Vladari Irana i u 20. stoljeću nazivali su se carevima, sve do Islamske revolucije 1979. godine.
Kina je najdugovječnije carstvo, koje se tijekom 3.500 godina više puta raspadalo i obnavljalo. Japanom i danas vlada car i to je jedini današnji vladar s tom titulom. Države Azteka i Maja, koje su srušili Španjolci u 16. stoljeću, također nazivamo carstvima. Indija je neko vrijeme bila carstvo (car Ašoka).
Po smislu pojma "car", bagdadski kalifi i osmanlijski sultani su također carevi, ali obično se navode te posebne titule. Stari egipatski faraoni također se mogu nazvati carevima, kao i neki drugi stari vladari.
