Gvineja Bisau

Izvor: Wikipedija

Republika Gvineja Bisau
República da Guiné-Bissau


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Unidade, Luta, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, borba, napredak)

Himna: Esta é a Nossa Pátria Bem Amada

Službeni jezik:

portugalski

Glavni grad:

Bissau

Predsjednik:

Henrique Rosa

Predsjednik Vlade:

Carlos Gomes Júnior

Površina:
- ukupno:
- % vode:

133. po veličini
36.120 km²
22,4%

Stanovništvo:
- ukupno (2002.):
- Gustoća:

147. po veličini
1.345.479
48/km²

Neovisnost:

Od Portugala 10. rujna 1974.

Valuta:

CFA franak (100 centima)

Vremenska zona:

UTC +0

Internetski nastavak:

.gw

Pozivni broj:

245

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu.

[uredi] Povijest

U kolonijalno doba ova se zemlja zvala Portugalska Gvineja. Portugalci su nakon svoga dolaska, 1446. zemlju koristili kao centar za trgovinu robovima. Pošto je bila povezana s portugalskim Kapverdskim otocima, skupinom otoka na zapadu, godine 1879. postala je posebna kolonija. Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za neovisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske.Prvi predsjednik je bio Luis Cabral. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskom Republikom odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u siječnju 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003.

[uredi] Gospodarstvo

Gvineja Bisau je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna gospodarska grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

[uredi] Stanovništvo

Zemlja ima 1,442,029 stanovnika (2006.), od čega su 1% bijelci ili mulati, a 99% Afrikanci. Obrazovanost iznosi samo 42.4%. Ljudi se bave stočarstvom i ribarenjem.

Države u Africi

Samostalne države

Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat¹⁾ • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve

Zavisni teritoriji i autonomne regije:

Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena²⁾ • Zapadna Sahara

Nepriznate države:

Somaliland • SADR

¹⁾ Djelomično u Aziji. ²⁾ Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.

Frankofonija

Članice:

Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika

Promatrači:

Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina

Latinska unija

Andora • Angola • Argentina • Bjelokosna Obala • Bolivija • Brazil • Čile • Dominikanska Republika • Ekvador • Filipini • Francuska • Gvatemala • Gvineja Bisau • Haiti • Honduras • Italija • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Moldavija • Monako • Mozambik • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Portugal • Rumunjska • San Marino • Sveti Toma i Princip • Senegal • Španjolska • Urugvaj • Venezuela • Zelenortska Republika

Organizacija islamske konferencije (OIK)

Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati

Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar

Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta

Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za ekonomsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi

Zajednica država portugalskog govornog područja (CPLP)