Rumunjska

Izvor: Wikipedija

Rumunjska
România

(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Deşteaptă-te, Române
Službeni jezik:	rumunjski
Glavni grad:	Bukurešt
Predsjednik:	Traian Băsescu
Predsjednik Vlade:	Călin Popescu-Tăriceanu
Površina:  - ukupno:  - % vode:	78. po veličini 238.391 km² 3%
Stanovništvo:  - ukupno (2003.):  - Gustoća:	50. po veličini 22.271.839 94/km²
Neovisnost:	Od Otomanskog Carstva 13. kolovoza 1878.
BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku :	procjena 2007. 218.9 milijardi $ (43.) 10,152 $ (67.);
Valuta:	rumunjski leu (100 bana)
Vremenska zona:	UTC +2 UTC +3 ljeti
Internetski nastavak:	.ro
Pozivni broj:	40

Rumunjska je država na jugoistoku Europe. Na istoku izlazi na Crno more, a graniči na na jugu s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Mađarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldavijom. Rumunjska je član NATO saveza i Europske unije.

Sadržaj 1 Zemljopis 1.1 Reljef 1.2 Klima 1.3 Vegetacija 1.4 Vode 2 Povijest 3 Politika 4 Stanovništvo 4.1 Najveći gradovi 5 Hrvati u Rumunjskoj i Rumunji u Hrvatskoj 6 Gospodarstvo 7 Promet 8 Socijalni problemi 9 Međunarodne integracije 10 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Rumunjsku siječe 25. meridijan i 45. paralela. Krajnje su joj točke između 43 stupnja i 37 minuta do 48 stupnjeva i 16 minuta N, te između 20 stupnjeva i 16 minuta do 29 stupnjeva i 16 minuta E.

Današnja Rumunjska može se podijeliti na nekoliko zemljopisnih cjelina: Delta Dunava, Dobruđa, Moldavija, Vlaška (koja se djeli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramureš, Krišana i Banat (istočni).

Najviši vrh je Moldovenau sa 2543 m. Najduža je rijeka Dunav, a najveće jezero Razelm. Najduža je granica ona s Ukrajinom, dok je granica na moru duga oko 245 km, dok je ukupna granica Rumunjske sa ZND-om oko 1320 km.

[uredi] Reljef

Glavni članak: Reljef Rumunjske

U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine. Na površini od 238.391 kvadratnih km smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: Karpati, Transilvanske alpe (još se nazivaju i južnim Karpatima) i Bihor. Nizine zauzimaju 33% zemlje, brda i gore do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.

Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su područja Rumunjske. U Rumunjskoj je najvažnija dolina Vlaška. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se površina nalazi u Rumunjskoj.

Rumunjska je bogata spiljama. Tri najznačajnije su Valea Rea, Movila i Pietra Altralui.

[uredi] Klima

Glavni članak: Klima Rumunjske

Rumunjska se može podijeliti u nekoliko klimatskih zona. Većina zemlje ima umjerenu kontinentsku klimu. Klima je suša nego u Hrvatskoj, a razlog tome je kontinentalnost koja također utječe i na temperaturne amplitude. Dobar dio Rumunjske daleko je od mora, a samo Crno more nema velikog utjecaja na količinu padalina pa se s udaljavanjem na istok količina padalina smanjuje, a kontinentalnost povećava. Crno more okruženo je velikim kopnenim masama pa je njegov utjecaj minimalan i sveden na uski obalni pojas.

Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerna i povoljna ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Odlikuju je nešto hladnije zime i vruća ljeta nego npr. u Slavoniji. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje nešto oštriju klimu. Transilvanska klima slična je klimi u Lici, ali i takva klima ima određenih prednosti.

[uredi] Vegetacija

U Rumunjskoj prevladava nekoliko vrsta biljnih pokrova, to su:

• Bjelogorična i mješovita šuma; uglavnom u nizinama; najzastupljenija
• Lesostepa; dio Banata, južni dio Vlaške, Dobrudža (radi lesa raširene su pješčane plaže), jugoistok Moldavije. Lesostepa je «šumska stepa», to jest mješavina (izmjena) šuma i travnatih zajednica.
• Crnogorična i brezina šuma zastupljena je na planinskim predjelima
• Gorska vegetacija; na najvišim vrhovima. To su goleti s manjim površinama pod klekovinom i zajednicama lišaja.
• Močvarna vegetacija; u delti rijeke Dunav. U ovu zajednicu spadaju trstika, šaš, perunike, lopoči i sl.

Šume su jako važne u privredi Rumunjske. Njihovom eksploatacijom puni se rumunjski proračun, ali nekontrolirana sječa mogla bi imati fatalne posljedice!

Većina lesnog i bjelogoričnog područja sada su obrađene površine. Najviše se uzgajaju pšenica i kukuruz.

[uredi] Vode

Glavni članak: Vode Rumunjske

Rumunjska je zemlja u kojoj jedna tekućica ima daleko veću važnost od bilo koje druge; Dunav jedna od najvećih Europskih, ali i svjetskih rijeka. Protječe s oko 1075 km kroz Rumunjsku što čini oko 38% ukupnog njegovog toka. Sve rijeke većinom utječu u rijeku Dunav. Rumunjska ima i izlaz na Crno more. Jezera su uglavnom planinska, iako ima i kratkotrajnih koje naprave nizinske rijeke.

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Rumunjske

Kontinuitet naseljenosti na području Rumunjske može se pratiti od kamenog doba. U starome vijeku današnje područje Rumunjske bilo je znano pod imenom Dacia. To su kraljevstvo u 2. stoljeću osvojili Rimljani. 270. poslije Krista rimski je car Lucije Domitije Aurelijan pod pritiskom Gota donio odluku o povlačenju kolonista i rimske vojske. No unatoč tome dio je civila odlučio ostati.

Slijedećih nekoliko stoljeća Rumunjska je napadana od strane Huna, Avara, Slavena i Bugara. Kršćanstvo se raširilo u 3. stoljeću. Rumunjskom tada vladaju Bugari i Bizant. Početkom 11. stoljeća Mađari su okupirali sjeverozapadni dio Rumunjske, Sedmogradsku (Erdelj, Transilvaniju).

Vlaška je bila do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom u mađarskom dijelu kraljevstva kada se Mađari polako povlače. 1526. Vlaška definitivno potpada pod Osmanlijsko carstvo. Moldavijom su prvo vladali Poljaci, a zatim Mađari, da bi to područje u 15. st. potpalo pod Osmansku vlast.

Bukureštanskim ugovorom 1812. Rusija priključuje Besarabiju (otprilike današnji prostor republike Moldavije). 1821. počinje nacionalni revolt protiv Osmanlija, nakon kojeg je zavladala domaća vlastela. Rusi 1829. dobivaju protektorat nad Vlaškom i Moldavijom.

1857. vijeća Moldavije i Vlaške odlučile su se za zajedničko ime: Rumunjska, za autonomiju i za postavljanje princa. 1862. zemlje su se ujedinile. Konačno 1877. Rumunjska je proglasila nezavisnost, čime je okončana gotovo 500 godina duga dominacija Osmanlijskog carstva. Rusija je opet uzela Besarabiju ali je Rumunjskoj dodijeljena Dobruđa, prije dio Bugarskog Carstva.

U Balkanskim ratovima Rumunjska je zajedno s ostalim balkanskim državama ratovala protiv Osmanlijskog Carstva u prvom i Bugarske u drugom ratu, kada je anektirala Južnu Dobruđu. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Rumunjska se deklarirala kao neutralna država, ali je 1916. ušla u rat na strani sila Antante. Kako je iz prvog svjetskog rata izišla kao pobjednik, Rumunjska je od Austro-ugarska monarhije dobila Bukovinu, Transilvaniju, dio Banata te još neka područja u sastavu Mađarske. Od Rusije je dobila Besarabiju.

Rumunjska je između dva rata bila velika zemlja s parlamentarnim sustavom, ali se tijekom tridesetih godina preobrazila u fašističku diktaturu. U 2. svjetskom ratu. borila se na strani Njemačke, ali 1944. Sovjeti ulaze u zemlju, koja prelazi na stranu saveznika.

Mirovnim ugovorom Rumunjskoj je vraćen dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. 30. prosinca 1947. monarhija je ukinuta, a proglašena je Narodna Republika Rumunjska na čelu s komunističkom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski način.

Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je došao Nicolae Ceausescu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija srušila komunistički režim.

U svibnju 1990. održani su prvi slobodni izbori. Za predsjednika je izabran Ion Iliescu, a njegova stranka Nacionalni front spasa pobijedila je na izborima. U prosincu 1991. donesen je novi ustav prihvaćen referendumom. U rujnu i listopadu su održani novi izbori gdje se vlast samo potvrdila. Izbori su u studenom 1996. bili prvi s mirnom promjenom vlasti; umjesto dotadašnje došla je na vlast koalicija, a novi predsjednik i premijer su bili Emil Constantinescu i Victor Ciorbea (popularni gradonačelnik Bukurešta). Uskoro su provedene i brojne gospodarske reforme uz pomoć MMF-a. Tijekom 1997. još su sređeni i odnosi s Ukrajinom oko nekih teritorijalnih razmirica te je zemlju posjetio i mađarski predsjednik.

1. siječnja 2007. godine Rumunjska je postala članicom Europske unije.

[uredi] Politika

Vlast je ustrojena kao višestranačka dvodomna parlamentarna demokracija s glavnim gradom Bukureštom.

Zemlja je podijeljena na 40 okruga, plus grad Bukurešt. Svi građani stariji od 18 godina imaju pravo glasa, dok predsjednik države ne smije biti član niti jedne stranke i smije biti izabran 2 puta na 4 godine. Smrtna kazna je zabranjena.

[uredi] Stanovništvo

Stanovništvo Rumunjske vrlo je složen pojam samim tim što je etnogeneza Rumunja složena. Utjecaji susjednih zemalja još su vrlo prisutni, a u nekim dijelovima Rumunjske etnička slika je pravi mozaik, iako je u globalu Rumunjska relativno homogena država. Slična je situacija i s vjerskom strukturom.

• Etnički sastav:
  • Rumunji 89,1 %,
  • Mađari 8,9 %
  • ostali 2 %

(procjene govore da ima 2 mil. Mađara, 3 mil. Roma, 50 tis. Čeha, 10-15 tis. Hrvata, 40 tis. Nijemaca)

• Jezik: rumunjski (romanska skupina jezika), u nekim djelovima mađarski; govore se i bugarski, njemački, hrvatski, srpski....
• Natalitet: 9,8 promila
• Mortalitet: 11,6 promila
• Stupanj urbanizacije: 53 %
• Vjerski sastav: Pravoslavci: 92%, ostali (uglavnonom ateisti i katolici): 8 %
• Očekivana životna dob: M 68,8; Ž 74,8 godina
• BDP: 1900 $/st.

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je Rumunjsko stanovništvo relativno homogeno, ali da ima značajan broj vjerskih i nacionalnih manjina. Ekonomska slika društva ukazuje na to da se u Rumunjskoj ne živi dobro. Prosječna plaća profesora na fakultetu 2001. je iznosila nešto više od 150 $. Ovakvo stanje daje plodnu zemlju za brojne socijalne probleme kao i lošu demografsku sliku (u susjednoj Bugarskoj demografsko stanje je još gore).

Razvoj ukupnog broja stanovnika Rumunjske može se pratiti u tri etape. Prva je od ujedinjenja i osamostaljenja pa do dolaska komunista kada broj stanovnika rapidno raste (utjecaj na ovo imala su i teritorijalna proširenja). Druga etapa je ona za vrijeme komunizma kada se postupno smanjuje stope rasta broja stanovnika. U osamdesetima emigrira veliki broj Nijemaca. Treća etapa je ona postkomunistička u kojoj je počeo pad broja stanovnika uzrokovan prijašnjim smanjenjem te teškim procesima tranzicije.

Promjena broja stanovnika Rumunjske

• 1869. 8 600 000
• 1930. 14 280 000
• 1948. 15 872 000
• 1956. 17 489 000
• 1960. 19 105 000
• 1975. 21 245 000
• 1981. 23 052 000
• 1991. 23 181 000
• 2002. 21 698 000

Rumunjska je srednje gusto naseljena zemlja. Naravno, naseljenost nije svugdje jednaka; najgušće su naseljene doline i zavale; najrjeđe brdsko-planinski prostori i delta rijeke Dunav. Najgušće je naseljena Vlaška dolina gdje broj stanovnika varira između 100 i 250 stanovnika na kvadratni kilomtar. Kao gusto naseljena ističe se i Moldavija između 100 i 150 stanovnka na kvadratni km; najviše između ravnica i pobrđa. Značajnije su naseljeni još dijelovi Transilvanije gdje broj stanovnika premašuje 100 na jedan kvadratni kilometar. Najrjeđe naseljeni prostori su delta Dunava i planine, gdje gustoća pada ispod 25. No postoje i prostori koji su prave pustoši. Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama ovdje je prisutno iseljavanje stanovništva iz nerazvijenih i ruralnih područja u gradove što dodatno pogoršava sliku i ujednačenost naseljenosti u zemlji.

[uredi] Najveći gradovi

• Bukurešt 1.924.959
• Temišvar 336.089
• Iaşi 321.500
• Cluj-Napoca 318.027
• Constanţa 310.526
• Craiova 304.142
• Galaţi 300.000
• Braşov 283.901
• Ploieşti 252.224
• Brăila 223.000
• Oradea 220.732
• Bacău 210.469
• Arad 169.065
• Piteşti 168.700
• Târgu Mureş 165.500
• Sibiu (Hermanngrad) 154.892
• Baia Mare 138.000
• Botoşani 135.000
• Buzău 134.227
• Suceava 117.600
• Satu Mare 115.000
• Piatra Neamţ 114.400
• Râmnicu Vâlcea 107.500
• Drobeta-Turnu Severin 103.000
• Focşani 103.000

[uredi] Hrvati u Rumunjskoj i Rumunji u Hrvatskoj

Glavni članci: Hrvati u Rumunjskoj i Ćiribirci

Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14 000, ali je njihov broj vjerovatno veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

Rumunjski Hrvati uglavnom žive u Keči, Čeniji, Rekašu, Karasevu i Sulini. Najveće je hrvatsko naselje Karaševo [1].

Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 700 godina.

Rumunja je u Hrvatskoj jako malo. Prema popisu iz 2001. godine Rumunjima se izjasnilo 475 građana republike Hrvatske. Iako je broj izravnih potomaka vjerovatno veći, Rumunji u Hrvatskoj čine manje od 0.01%. No važnost Rumunjske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u Istri. To je zajednica Istrorumunja, zvanih još i Čići. Oni žive u selu Šušnjevici i okolnim zaseocima. Tamo ih živi oko 470. Njihovih potomaka nekoliko je tisuća, a najviše ih je emigriralo u SAD. Oni se izjašnjavaju Hrvatima ali su Rumunjskog porijekla. Vrijednost ove zajednice je u tome što su razvili svoj jezik, tzv. Istrorumunjski. Ovaj je jezik Rumunjski s primjesama Hrvatskog, Talijanskog i Njemačkog. Posljednjih nekoliko godina radi se na očuvanju Istrorumunjskog jezika i na inteziviranju veza s Rumunjskom.

[uredi] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Rumunjske

Gospodarska slika Rumunjske vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 1900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Europi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunjsko gospodarstvo među najnerazvijenijma u Europi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: nafta, zemni plin, drvo, ugljen, sol,željezna ruda, žitarice. Iako je Rumunjska bogata prirodnim bogatstvima goriva i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze.

Ipak, i ovakva rumunjska privreda ima svijetlih strana. Rumunjska je 11. proizvođač kukuruza na svijetu; 12. (odnosno 13.) vina, 11. lanenog vlakna, 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg ugljena i lignita. Rumunjska je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunjsko gospodarstvo ima automobilska industrija i eksploatacija nafte, plina i drvne građe.

Rumunjski novac je leu (lej) čiji se manji djelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je ROL.

[uredi] Promet

• Promet Rumunjske

[uredi] Socijalni problemi

Iako je zemlja urbanizirana, provedene su elektrifikacija i industrijalizacija, zemlja još uvijek ima goleme probleme. Veliki su dijelovi zemlje još uvijek zaostali, socijalni problemi su golemi (pogotovo trgovina ljudima), a zagađenost okoliša i nerentabilna industrija stvaraju dodatne probleme ovoj ionako relativno siromašnoj zemlji.

Rumunjska spada u siromašnije europske države. Prosječna plaća u Rumunjskoj iznosi tek nešto više od stotinjak eura. Plaća profesora na fakultetu iznosi oko 150 $. Ovakve brojke ukazuju na vrlo nizak životni standard u Rumunjskoj. Stvar dodatno pogoršava činjenica da su u Bukureštu mnoge trgovine u cijenovnom rangu s onima u ostatku Europe. Brojne propale tvrtke i malverzacije tipične za tranziciju stvorili vrlo pogodno tlo za šverc. Crna tržišta u zemljama istočnog bloka najveća su na svijetu. Kroz Rumunjsku prolaze i počinju brojne rute krijumčara oružja i narkotika. Na vrlo jakom crnom tržištu trguje se svime; osnovnim namirnicama,vojnom opremom, oružjem i sl.

Najgore i najgnusnije je od svega trgovina ljudima. Naime u Rumunjskoj se iz ruralnih područja mnoge žene prodaju za navodnu «bolju» budućnost. Mnoge od njih završavaju po bordelima i noćnim klubovima u razvijenim zemljama. Mnogo ljudi pristaje i na svakojake poslovne ponude za rad u katastrofalnim uvjetima u susjednim zemljama (Turska,Bugarska,BiH itd.) tako da brojni ljudi nakon dolaska na određene lokacije (ilegalne plantaže biljaka za proizvodnju narkotika, bordeli, tvornice teške industrije u izoliranim krajevima...) postaju bijelo roblje. U Rumunjskoj se svake godine na stotine (mahom mladih djevojaka) otmicom i prijevarom odvede u roblje.

U ovakvim uvjetima smanjenje broja stanovnika dijelom uzrokovano neimaštinom, a dijelom iseljavanjem normalna je pojava. Stopa nataliteta je 9.8, a mortaliteta 11.6, što daje razliku od 1.8 promila; devetu najveću u Europi.

Iako je ovakva slika Rumunjskog društva veoma loša, šanse za razvoj Rumunjske u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu ipak postoje. One se mogu ostvariti uz valjanu gospodarsku strategiju i odlučnost vlade da se suoči s gorućim problemima. Veliku korist Rumunjska može ostvariti kroz Europsku uniju i njezine kredite i novčane potpore iz raznoraznih kohezijskih fondova.

[uredi] Međunarodne integracije

Rumunjske vlasti već desetljećima pokazuju sklonost ulascima u razne integracije. Za vrijeme vladavine komunizma Rumunjska je bila član vojnog saveza Varšavski ugovor i ekonomskog udruženja SEV. Nakon što je utjecaj S.S.S.R.-a oslabio, Rumunjska je intezivirala veze s Kinom (koja tada nije bila u dobrim odnosima sa S.S.S.R.-om). Uskoro se Rumunjska približila i zapadu. Potpisani su ugovori Rumunjske sa udrugama EFTA (Europski ugovor o slobodnoj trgovini) i EEZ (Europskom ekonomskom zajednicom; pretečom Europske unije). 1969. Nixon je posjetio Rumunjsku te su SAD Rumunjskoj dale nekoliko povoljnih kredita. A Ceausescu je posjetio SAD. Tada je sklopljen i desetogodišnji ekonomski dogovor između dvije zemlje (1976.). Razni su ekonomski ugovori potpisani i s Izraelom, Egiptom, Kinom, Istočnom Njemačkom, Jugoslavijom, Mađarskom i Bugarskom. U ovo vrijeme Rumunjska je postala promatrač u pokretu nesvrstanih, te napravivši iznimku postala jedna od rijetkih komunističkih zemalja u MMF-u (međunarodnom monetarnom fondu) i Svjetskoj banci.

Ranih devedesetih Rumunjska predaje kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, a članicom postaje 1. siječnja 2007. godine, zajedno s Bugarskom. Članicom NATO pakta postala je 2004. Ulaskom u EU, Rumunjska je izišla iz Zone slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja - CEFTA-e, u koju je ušla u sklopu priprema za EU 1997. godine.

Rumunjska je i potpisnica ugovora prema kojemu vojni zapovijednici iz SAD-a ne moraju kazneno odgovarati za ratne zločine pred Međunarodnim vojnim sudom.

Međunarodne integracije u koje je učlanjena Rumunjska:

• UN
• EU
• NATO
• Partnerstvo za mir
• WHO (Svjetska zdravstvena organizacija)
• WTO (Svjetska trgovinska organizacija)
• BSEC (Zona suradnje crnomorskih zemalja)
• EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj)
• IBRD (Svjetska banka)
• IMF (Međunarodni monetarni fond)
• Vijeće Europe

[uredi] Vanjske poveznice

• Rumunjski Hrvati
• Carasova (Karaševo)
• Crkve pričaju povijest - Cluj-Napoca