Bjelokosna Obala
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: Unité, Discipline et Travail (francuski: Jedinstvo, disciplina i rad) | |||||
| Himna: L'Abidjanaise | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | francuski | ||||
| Glavni grad: | Yamoussoukro | ||||
| Predsjednik: | Laurent Gbagbo | ||||
| Predsjednik Vlade: | Seydou Diarra | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
67. po veličini 322.460 km² 1,4% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2005.): - Gustoća: |
57. po veličini 18.154.000 56,3/km² |
||||
| Neovisnost: | Od Francuske 7. kolovoza 1960. |
||||
| Valuta: | CFA franak (100 centima) | ||||
| Vremenska zona: | UTC | ||||
| Internetski nastavak: | .ci | ||||
| Pozivni broj: | 225 | ||||
Bjelokosna Obala je država u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na zapadu, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantika.
Na jugu je obalna nizina u kojoj prevladava tropska kišna šuma, u sredini je gusto pošumljen plato, a na sjeveru pojas savana. Uz obalu na jugoistočnom dijelu je mnogo laguna (najznačajnija je laguna Ebrié). Na zapadu (uz granicu s Gvinejom i Liberijom) je planinska regija Dix-Huit Montagnes s najvišim vrhom Mount Nimba (1,752 m). Najvažnije rijeke su Sassandra (s umjetnim jezerom Buyo) i Bandama ( s umjetnim jezerom Kossou).
Klima je vruća i vlažna. Na jugu je ekvatorijalna (s mnogo padalina), a na sjeveru savanska. Prema sjeveru se smanjuje količina padalina. Od studenog do ožujka je vruća sušna sezona, od ožujka do svibnja hladna sušna, a od lipnja do listopada suha vlažna.
U državi postoji preko 60 etničkih skupina. Najvažnije su: Akan 42,1%, Voltaiques ili Gur 17,6%, Sjeverni Mandes 16,5%, Krous 11%, Južni Mandes 10%, ostale 2,8%. Prema vjerskoj strukturi ima 60% muslimana (pretežno na sjeveru), 25% tradicionalnih vjera i 12% kršćana (pretežno na jugu). Službeni jezik je francuski. Glavni grad je Yamoussoukro, a najveći (i bivši glavni grad) Abidjan.
Bjelokosna Obala je nakon stjecanja nezavisnosti imala visok gospodarski rast u odnosu na susjedne države. On se usporava tokom 1990-ih zbog političke nestabilnosti a prestaje tokom 2000-ih zbog građanskog rata. Najvažnija gospodarska djelatnost je poljoprivreda. Obala Bjelokosti je najveći svjetski izvoznik kakaovca i jedan od najvećih izvoznika kave i palmina ulja. Ostali značajni izvozni proizvodi su pamuk, banana i ananas. Značajno je i ribarstvo.
[uredi] Povijest
U pretkolonijalnom razdoblju je na prostoru Bjelokosne Obale bilo mnogo manjih državica (Kru, Senufo, Lobi, Akan). Portugalci su uspostavili prve trgovačke kolonije u 16. st. U 18. st. su Francuzi počeli s istraživanjem terena i uspostavom kolonija. Službeno je Bjelokosna Obala uključena u Francusku Zapadnu Afriku od 1893.). Država je nezavisnost stekla 1960. Prvi predsjednik je bio Félix Houphouët-Boigny. Politički razvoj je tekao stabilno (bez državnih udara i nereda koji su obilježili većinu ostalih afričkih država). 1983. je glavni grad premješten iz Abidjana u predsjednikov rodni grad Yamoussoukro.
Nakon smrti Houphouët-Boignya 1993. predsjednik postaje Henri Konan Bédié. U državi dolazi do nestabilnosti i nasilja zbog gospodarskih razloga. 1999. je izveden prvi državni udar u povijesti. Novi predsjednik je postao general Robert Gueï. 2000. su održani izbori na kojima je pobijedio Laurent Gbagbo.
Muslimani sa sjevera zemlje nisu prihvatili njegov izbor te dolazi do građanskog rata između muslimana sa sjevera i kršćana s juga koji je uništio gospodarstvo zemlje. Građanski rat traje manjim intenzitetom do danas iako je sklopljeno više primirja.
[uredi] Etnografija
Stanovnici Obale Bjelokosti podijeljeni su na preko 60 etničkih grupa a religija im je domorodačka (10%-20%), muslimanska (35%-40%) i krščanska (katolici i protestanti, 25%-35%). Jezično pripadaju u 5 glavnih jezičnih skupina, ali je službeni jezik je francuski. Glavne skupine su Akan, Mande (južni i sjeverni), Kru i Senufo. Pleme Baoulé, jedno od plemena Akana čine 15%-20% populacije a žive kod Bouakea i Yamoussoukroa. Ostala značajna crnačka plemena su Bete iz grupe Kru, Senufo na sjeveru i Malinke na sjeverozapadu. Baoulé, Dan (ili Yacouba) i Senufo poznati su po svojem drvorezbarstvu. Za pleme Dan treba naglasiti da su izuzetno muzikalan narod kod kojega se bez prisustva glazbe ništa ne dešava, a Senufo narod, koji su izvrsni ratari, farmer je na vhu ljestvice njihovog kastinskog sistema, dok je glazbenik na samom dnu.
Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve
Zavisni teritoriji i autonomne regije:
Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena2) • Zapadna Sahara
Somaliland • SADR
1) Djelomično u Aziji. 2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Andora • 
Angola • 
Argentina • 
Bjelokosna Obala • 
Bolivija • 
Brazil • 
Čile • 
Dominikanska Republika • 
Ekvador • 
Filipini • 
Francuska • 
Gvatemala • 
Gvineja Bisau • 
Haiti • 
Honduras • 
Italija • 
Kolumbija • 
Kostarika • 
Kuba • 
Meksiko • 
Moldavija • 
Monako • 
Mozambik • 
Nikaragva • 
Panama • 
Paragvaj • 
Peru • 
Portugal • 
Rumunjska • 
San Marino • 
Sveti Toma i Princip • 
Senegal • 
Španjolska • 
Urugvaj • 
Venezuela • 
Zelenortska Republika
Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati
Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar
Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta
Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za ekonomsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi
Nedovršeni članak Bjelokosna Obala koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
