Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država u sjevernoj Europi. Dijeli kontinentalnu granicu s Rusijom i Letonijom, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Sadržaj

1 Povijest
2 Politika
3 Okruzi
4 Zemljopis
5 Gospodarstvo
6 Promet
7 Stanovništvo
- 7.1 Etničke skupine
- 7.2 Religija
8 Kultura
9 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Ljudske naseobine postale su moguće u Estoniji nakon posljednjeg ledenog doba, kada se led otopio (otprilike prije jedanaest do trinaest tisuća godina). Prva ljudska nastamba nađena je kod rijeke Pärnu, blizu grada Sindi. Datira iz otprilike 8. tisućljeća Pr.Kr. Pokrštavanje Estonije počelo je kada su Danci i Nijemci osvojili to područje 1227. godine. Od tada su razne strane sile, kao što su Danska, Švedska, Poljska i napokon Rusija, kontrolirale područje Estonije (1710. de facto, 1721. de jure). Visoki i srednjevisoki stalež sačinjavali su Baltički Nijemci do otprilike 1918. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega, Nijemce su iz Estonije silom izbacili prvo Hitler, a onda Staljin.

Nakon pada Carske Rusije, poslije Oktobarske Revolucije, Estonija je postala samostalna država 24. veljače 1918. godine. Poslije rata za nezavisnost i Tartuskog Dogovora, potpisanog 2. veljače 1920. Estonija je održala nezavisnost iduće dvadeset i dvije godine. Isti sustav vladanja obnovljen je 1992. godine, nakon pada SSSR-a. Sustav se sastoji od parlamenta Riigikogu čije zastupnike biraju svi Estonci iznad 18 godina. Parlament je bio raspušten 1934. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Konstantina Pätsa do parlamentarnih izbora 1938. godine.

Kao posljedica dogovora Hitler-Staljin u lipnju 1940. godine, sovjetska vojska okupirala je Estoniju. Mnogi političari i intelektualci bili su ušutkivani i ubijani, među kojima i prvi predsjednik Konstantin Päts koji je deportiran u Rusiju. Treći Reich okupirao je zemlju 1941. godine, a SSSR ju je vratio natrag 1944. Estonija je proglašena samostalnom 20. kolovoza 1991. i taj je datum državni praznik u Estoniji. Estonija je postala članica EU i NATO-a 2004. godine.

[uredi] Politika

Zgrada Estonskog parlamenta u Tallinnu

Estonija je parlamentarna država, čiji parlament se bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament Riigikogu se sastoji od 101 zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca. Estonija je uvela mogućnost glasanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i bit će jedan od načina glasanja na idućim parlamentarnim izborima.

[uredi] Okruzi

Okruzi Estonije

Estonija je podjeljena u 15 okruga (estonski: množ. maakonnad; jedn. - maakond). Popis:

Harjumaa
Hiiumaa
Ida-Virumaa
Järvamaa
Jõgevamaa
Läänemaa
Lääne-Virumaa
Pärnumaa
Põlvamaa
Raplamaa
Saaremaa
Tartumaa
Valgamaa
Viljandimaa
Võrumaa

[uredi] Zemljopis

Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je Suur Munamägi na jugoistoku (318 m). U Estoniji postoji preko 1 400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je,jezero Peipsi veličine 3 555 km². Estonija ima 3 794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1 500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, Saaremaa i Hiiumaa.

[uredi] Gospodarstvo

1999. godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti 1991. godine. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj Rusiji. Estonija je postala članica WTO-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u studenom 1991. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, Svjetske banke i banke "Nordic", Estonija je završila pripreme za Europsku uniju krajem 2002. godine i postala član iste 1. svibnja 2004. godine. Estonija ima brzorastuće gospodarstvo, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih tvrtki otvara svoje podružnice u Estoniji, dijelom zbog tranzita ruske nafte. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država će vjerojatno uvesti euro kao valutu 2008. godine.

[uredi] Promet

Promet Estonije

[uredi] Stanovništvo

Izvorni Estonci čine oko 70% populacije države. Ostalih 30-ak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz Rusije. Rusi su većinom nastanjeni u glavnom gradu Tallinnu i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala finska manjina.

Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom i mađarskom. Ruski je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

[uredi] Etničke skupine

Ovo je popis etničkih skupina u Estoniji po popisu stanovništva iz 2003. godine:

68,4% Estonci
25,7% Rusi
2,1% Ukrajinci
1,2% Bjelorusi
0,8% Finci
1,7% ostali

[uredi] Religija

Tallinn, crkve u pozadini

Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti, iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravloslavne vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom.

Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:

15% Estonski luterani
14% Pravoslavci
0.,5% Baptisti
0,5% Katolici

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i Židova, također postoji i skupina neopogana koji su obnovili staru religiju, Taaru.

[uredi] Kultura

Prva tiskana knjiga na estonskom je katekizam koji je tiskan 1535. u njemačkom Wittenbergu. Glazba je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od 1869. u Tartu se održava festival, na kojem danas sudjeluje oko 30 tisuća glazbenika i pjevača pred preko 200 tisuća ljudi.

[uredi] Vanjske poveznice

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:

Kosovo (Srbija)

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.