Europski glavni grad kulture
Izvor: Wikipedija
Europski glavni grad kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europskoga glavnog grada kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije kao što je npr. »Šuma naopako« (»La forêt suspendue«) na jednome od najpoznatijih trgova Lillea 2004. godine. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Na prijedlog tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri Europski grad kulture je začet 13. lipnja 1985. odlukom Vijeća ministara kao sredstvo zbližavanja građana Europske unije (odnosno Europske zajednice, kako se EU tada zvala). Prijedlogom je predviđeno svake godine imenovati jednu Europsku prijestolnicu kulture, s ciljem jačanja europske integracije. Otada je ova inicijativa sve uspješnija među europskim građanima te ima sve snažniji kulturni i socijalno-ekonomski učinak na mnogobrojne posjetitelje koje privuče.
1990. godine ministri kulture Europske zajednice lansirali su Europski mjesec kulture. Ovaj događaj je sličan Europskome gradu kulture ali traje znatno kraće i namijenjen je prije svega zemljama Srednje i Istočne Europe. Europska komisija svake godine dodjeljuje novčanu pomoć za Europski mjesec kulture.
1991. godine organizatori raznih dotadašnjih Europskih gradova kulture stvorili su Mrežu Europskih glavnih gradova i mjeseci kulture (ECCM), omogućivši na taj način razmjenu i širenje informacija, posebno korisnih budućim organizatorima ovih događanja. Riječ je o neprofitnoj organizaciji sa sjedištem pri Ministarstvu kulture, istraživanja i visokog obrazovanja Luksemburga, koja usko surađuje s europskim institucijama. Ova je mreža 1994. provela studiju o utjecaju Europskoga grada kulture od njegova osnutka, a od 2006. u svakoj Europskoj kulturnoj prijestolnici, kao i u onim bivšima, predstavlja putujuću izložbu »Putovanje u svijet: Glavni gradovi kulture« (»A Journey to the World: Cultural Capitals«). Izložba je po prvi put bila postavljena u Patrasu 27. ožujka 2006.
1999. godine Europski grad kulture preimenovan je u Europski glavni grad kulture, te je od tada financiran kroz program Culture 2000. 25. svibnja 1999. odlukom Europskoga parlamenta i Vijeća EU-a ova godišnja priredba integrirana je u Okvirni program rada EU-a te je uveden i novi način izbora gradova za razdoblje 2005.- 2019.
Sve do 2004. godine Europske prijestolnice kulture birane su na osnovi međuvladinih dogovora zemalja EU-a; države članice su jednoglasno odabirale gradove koji su najvjerojatniji predstojeći domaćini manifestacije, a Europska komisija bi svake godine izabranome gradu davala financijsku pomoć za pripremu manifestacije. Od 2005. institucije EU-a sudjeluju u procesu izbora gradova domaćina. Na taj se način izbjegava prežestoka konkurencija u nadmetanju za tu prestižnu titulu i olakšava sām izbor.
[uredi] Europski (glavni) gradovi kulture
[uredi] Bivši Europski gradovi kulture
- 1985.: Atena (Grčka)
- 1986.: Firenca (Italija)
- 1987.: Amsterdam (Nizozemska)
- 1988.: Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
- 1989.: Pariz (Francuska)
- 1990.: Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
- 1991.: Dublin (Irska)
- 1992.: Madrid (Španjolska)
- 1993.: Antwerpen (Belgija)
- 1994.: Lisabon (Portugal)
- 1995.: Luxembourg (Luksemburg)
- 1996.: Kopenhagen (Danska)
- 1997.: Solun (Grčka)
- 1998.: Stockholm (Švedska)
- 1999.: Weimar (Njemačka)
[uredi] Bivši Europski glavni gradovi kulture
- 2000.: Avignon (Francuska) - Bergen (Norveška) - Bologna (Italija) - Bruxelles (Belgija) - Helsinki (Finska) - Krakow (Poljska) - Prag (Češka) - Reykjavik (Island) - Santiago de Compostela (Španjolska)
- 2001.: Porto (Portugal) - Rotterdam (Nizozemska)
- 2002.: Bruges (Belgija) - Salamanca (Španjolska)
- 2003.: Graz (Austrija)
- 2004.: Genova (Italija) - Lille (Francuska)
- 2005.: Cork (Irska)
- 2006.: Patras (Grčka)
[uredi] Sadašnji Europski glavni gradovi kulture
- 2007.: Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région - Sibiu (Rumunjska)
[uredi] Budući Europski glavni gradovi kulture
Bilješka: Za razdoblje između 2007. i 2018. već su imenovani mnogi gradovi koji će biti proglašeni Europskim glavnim gradovima kulture. Za neke (dalje) godine gradovi još nisu izabrani, ali su već određene zemlje čiji će gradovi biti izabrani (prema sustavu rotacije), kako je dolje navedeno.
- 2008.: Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) - Stavanger (Norveška)
- 2009.: Linz (Austrija) - Vilnius (Litva)
- 2010.: Essen (Njemačka) - Pečuh (Mađarska) - Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
- 2011.: Tallinn (Estonija) - Turku (Finska)
- 2012.: Guimarães (Portugal) - ? (Slovenija)
- 2013.: ? (Francuska) - ? (Slovačka)
- 2014.: ? (Švedska) - ? (Latvija)
- 2015.: ? (Belgija) - ? (Češka)
- 2016.: ? (Španjolska) - ? (Poljska)
- 2017.: ? (Danska) - ? (Cipar)
- 2018.: ? (Nizozemska) - ? (Malta)
- 2019.: ? (Italija)
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Aktualne službene stranice
[uredi] Stranice budućih Europskih glavnih gradova kulture
[uredi] Stranice bivših Europskih glavnih gradova kulture
1985. - Atena • 1986. - Firenca • 1987. - Amsterdam • 1988. - Zapadni Berlin • 1989. - Pariz • 1990. - Glasgow • 1991. - Dublin • 1992. - Madrid • 1993. - Antwerpen • 1994. - Lisabon • 1995. - Luxembourg • 1996. - Kopenhagen • 1997. - Solun • 1998. - Stockholm • 1999. - Weimar • 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki, Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Avignon, Bologna • 2001. - Rotterdam • 2002. - Bruges, Salamanca • 2003. - Graz • 2004. - Genova • 2005. - Cork • 2006. - Patras • 2007. - Luxembourg i Grande Région, Sibiu
