Hrvatska demokratska zajednica

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst.
Potom uklonite ovaj predložak.

Napomena: Tekst je prepisan (uz dozvolu) sa službenih stranica HDZ-a pa vjerojatno ne predstavlja cijelu i objektivnu istinu o stranci. Tekstu je potrebno veliko preuređenje. Više na stranici za Razgovor.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je stranka koja je konzervativno demokršćanski usmjerena. Sadašnji predsjednik stanke je Ivo Sanader.

HDZ je pobijedila na prvim višestranačkim izborima održanim u Hrvatskoj 1990., u vrijeme raspada SFRJ, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom.

[uredi] 1989.

26. siječnja 1989.

Sastanak na Plješevici - formiran je "Inicijativni krug Hrvatske demokratske zajednice".

28. veljače 1989.

Tribina Društva književnika Hrvatske - usvojen je "Prednacrt programskih osnova Hrvatske demokratske zajednice"

17. lipnja 1989.

Održana tajna Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama NK "Borac" u zagrebačkom naselju Staglišću, nakon zabrane javnog skupa zakazanog u hotelu "Panorama". Nakon nje došlo je do raskola unutar Inicijativnog kruga HDZ-a na tzv. "Tuđmanovu grupu" i ostale. Dr. Franjo Tuđman izabran je predsjednikom stranke.

30. rujna 1989.

Konstituiranje Središnjeg odbora, te odluka i izjava Središnjeg odbora o pravu svakoga, pa, dakle, i hrvatskoga naroda na trajno, neotuđivo i cjelovito pravo na samoodređenje do odcjepljenja, izjava o ponovnom uspostavljanju Matice hrvatske, te preimenovanju JAZU u HAZU.

29. studenoga 1989.

Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelom hrvatskome narodu o pravu hrvatskog naroda na samoodređenje u svojim povijesnim i prirodnim granicama.

[uredi] 1990.

5. veljače 1990.

Zakonsko odobrenje djelatnosti, registracija stranke.

24.- 25. veljače 1990.

I. Opći sabor Na Saboru su 24. veljače 1990. formulirana opća, ali i konkretna stajališta HDZ-a o svim bitnim političkim pitanjima; izraženo je odlučno protivljenje svakoj centralizaciji na saveznoj razini, koja prikraćuje političku i gospodarsku suverenost Republike Hrvatske; ustavne promjene, kao i novi ustav, mogu se donositi samo u slobodno izabranom hrvatskom Saboru; potrebno je provesti ukidanje društvenoga vlasništva, ali i privatizaciju imovine u dioničarsko vlasništvo građana; zaustaviti golemi odljev nacionalnog dohotka što ga Hrvatska izdvaja za nerazvijene dijelove tadašnje države, potaknuti revitalizaciju sela, gradnju prometnica, više ulaganja u znanost i u kulturu...

Dr. Tuđman aklamacijom izabran za predsjednika stranke. Predsjednik Izvršnog odbora postaje Josip Manolić, glavni tajnik Stipe Mesić, politički tajnik mr. Neven Jurica.

Izabirući dr. Franju Tuđmana za predsjednika stranke, Sabor je izrazio volju ukupne Hrvatske demokratske zajednice da odlučno slijedi njegovu politiku, politiku svojega utemeljitelja.

22. travnja 1990. - prvi krug izbora

6. svibnja 1990. - drugi krug izbora HDZ je osvojila 197, odnosno 60% zastupničkih mjesta. Pobjedom nad vladajućim Savezom komunista i koalicijom oporbenih stranaka HDZ je postao većinskom i glavnom političkom strankom u Hrvatskoj

30. svibnja 1990.

Konstituirajuća sjednica novoizabranoga državnog Sabora, na kojoj je dr. Franjo Tuđman najavio ciljeve HDZ - ove politike: novi ustav Republike Hrvatske, uređenje novoga ustavnog položaja Hrvatske u Jugoslaviji, uključivanje u Europu i reeuropeizaciju Hrvatske, ustanovljenje poretka pravne države i modernizaciju državne uprave u Hrvatskoj, duhovnu obnovu hrvatskoga naroda, korjenite promjene u vlasničkim odnosima i u gospodarstvu, demografsko oživljavanje hrvatskih opustjelih krajeva, povratak iseljeništva i uključivanje u izgradnju Hrvatske, promjene u javnim službama u Hrvatskoj i moralnu obnovu hrvatskoga naroda.

17. kolovoza 1990.

Početak srpske pobune u Hrvatskoj

13. rujna 1990.

Odlukom Izvršnog odbora HDZ-a osnovana je organizacija Mladeži HDZ-a.

22. prosinca 1990.

Usvojen Ustav Republike Hrvatske (tzv. božićni Ustav"). Donošenje Ustava RH, osam mjeseci nakon prvoga kruga prvih slobodnih izbora, označilo je konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom zasnovanim na plansko-dogovornom gospodarstvu. Bio je to važan temelj u izgradnji pune hrvatske suverenosti.

[uredi] 1991.

26. siječnja 1991.

Na poziv predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, a u organizaciji HDZ-a, organiziraju se u svim gradovima i mjestima širom svijeta javni skupovi prosvjeda protiv velikosrpskog hegemonizma, koji želi srušiti hrvatsku vlast i obnoviti boljševizam i diktaturu i u znak potpore hrvatskome Vrhovništvu.

21. veljače 1991.

Saborska Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje Republike Hrvatske od SFRJ.

01. ožujka 1991.

Za Predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a izabran je Ante Beljo.

9. travnja 1991.

Osnovano je Vrhovno državno vijeće, a predsjednik dr. Franjo Tuđman donio je odluku o prerastanju redarstvenih snaga MUP u oružane formacije ZNG-a.

17. svibnja 1991.

Koordinacijski odbori HDZ-a iz domovine i iseljeništva, u jeku agresije na Hrvatsku, upućuju poziv hrvatskom iseljeništvu na uključivanje u obranu.

19. svibnja 1991.

Referendum za samostalnost. Za samostalnu Hrvatsku glasovanju je pristupilo 83.56 % birača, za suverenu i samostalnu Hrvatsku očitovalo se 94,17 % birača.

25. lipnja 1991.

Donesena je ustavna odluka o samostalnosti RH.

7. srpnja 1991.

Moratorij međunarodne zajednice na prethodnu odluku Sabora.

7. listopada 1991.

Raketirani su Banski dvori. Pokušaj atentata na predsjednika dr. Franju Tuđmana

8. listopada 1991.

Donesena odluka o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ. Toga je dana Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskoga naroda.

15. listopada 1991.

Predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao je čitav hrvatski narod na obranu domovine. U ratu što ga je organizirala Srbija uz pomoć "JNA" i dijela srpske manjine u Hrvatskoj broj se poginulih i ranjenih već tada popeo na više od 3000, a prognanih je bilo više 150 000.

17.-18. studenoga 1991.

Pad grada Vukovara, simbola hrvatskog otpora i stradanja.

21. prosinca 1991.

Hrvatska dobiva prva međunarodna priznanja, i to od ovih država: Islanda, Litve, Ukrajine, Slovenije, Švedske, Latvije i Estonije.

[uredi] 1992.

15. siječnja 1992.

Sve zemlje članice Europske unije priznale su Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. U siječnju 1992., dok još traju ratni sukobi, HDZ ustanovljuje resor obnove u hrvatskoj Vladi i najavljuje restrukturiranje gospodarstva. Donesen je zakona o županijskome teritorijalnom ustroju radi integracije hrvatskoga političkog prostora, te uspostavljanja novoga, dvodomnoga hrvatskog Sabora prema odredbama hrvatskoga Ustava.

23. veljače 1992.

Druga obljetnica I. općeg sabora na kojemu je Hrvatska demokratska zajednica utvrdila je prioritete u svojem djelovanju: završetak rat i uspostava ustavno-pravnog poretka na čitavome državnom teritoriju, povratak hrvatskih prognanika na njihova ognjišta, obnova razorene domovine i snažniji razvitak u demografskom i civilizacijsko-tehnološkome smislu i ubrzanje ratom zaustavljene pretvorbe socijalističkoga gospodarstva u pluralističko slobodno poduzetništvo.

22. svibnja 1992.

Hrvatska postala članica Ujedinjenih naroda.

2. kolovoza 1992.

Izbori za Zastupnički dom i za predsjednika Republike. Na izborima je sudjelovalo osam predsjedničkih kandidata i 17 stranačkih državnih lista. Dobivši 43.72 % glasova, HDZ ostaje najjača politička stranka u Hrvatskoj. U novomu hrvatskom državnom Saboru od ukupno 138 HDZ ima 88 zastupnika. Za predsjednika Republike Hrvatske već je u prvom izbornom krugu izabran dr. Franjo Tuđman.

28. kolovoza 1992.

Osnovana je u Grudama Hrvatska Republika Herceg-Bosna.

19. rujna 1992.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, na osnovi mišljenja arbitražne Badinterove komisije (od 4. srpnja 1992.) utvrđuje (rezolucijom 777/ od 19. rujna 1992.) da je "država, dotad poznata kao SFRJ, prestala postojati."

29. rujna 1992.

[uredi] 1993.

7. veljače 1993.

Izbori za županijski dom Sabora. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 100 mandata, odnosno 60.32 % glasova.

Travanj 1993.

Započeli unutarstranački izbori. Do rujna je održano nekoliko tisuća izbornih skupština na razini ogranaka, oko 500 gradskih i općinskih te 21 županijska izborna skupština. Na tim su skupštinama izabrani i izaslanici za II. Opći sabor, njih 1801. Mandat izabranih dužnosnika skraćen je na dvije godine.

30. svibnja 1993.

Uvedena je nova hrvatska novčana valuta - kuna.

15. i 16. listopada 1993.

Održan II. Opći sabor HDZ-a. Na tom Saboru stranka je preuzela zadaće dovršenja političko-gospodarskog preporoda Hrvatske i dalje ističući da je najbitnija zadaća hrvatskoga naroda i hrvatske države pa i same Hrvatske demokratske zajednice, kao većinske stranke u Saboru - oslobođenje svih okupiranih dijelova Hrvatske. Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je prof. dr. Jure Radić.tajnika HDZ-a izabran je dr. Ivić Pašalić.

[uredi] 1994.

19. siječnja 1994.

U Ženevi je postignut sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ, čime je Jugoslavija priznala Hrvatsku u njezinim granicama.

18. ožujka 1994.

Potpisan Washingtonski sporazum koji je donio prekid sukoba između Hrvata i Muslimana, definirao federalno ustrojstvo BiH i njezinu povezanost s Republikom Hrvatskom.

11. svibnja 1994.

Bečki sporazum. Utvrđeni je kriteriji za određivanje teritorija Federacije i načela za konstituiranje kantona.

24. ožujka 1994.

Drugi raskol Hrvatske demokratske zajednice. Nakon što je Josip Manolić udaljen s dužnosti u HDZ-u zbog "opetovanog javno izražavanog neslaganja s politikom stranke", 30. travnja 1994. osnovan je HND sa svrhom izazivanja parlamentarne i ustavne krize. HDZ zadržava većinu u oba doma hrvatskog Sabora, unatoč gubitku dvojice zastupnika u Županijskom i 10-ak u Zastupničkom domu. Što se tiče članstva stranke, HDZ je napustilo 146 članova, a pristupilo mu 2 580 novih.

7. srpnja 1994.

Održana je II. redovna Konvencija MHDZ-a.

15. studenoga 1994.

Središnji odbor HDZ-a. Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je Zlatko Canjuga.

[uredi] 1995.

10. ožujka 1995.

Europska unija kršćanskih stranaka (EUCD) donijela je u Bruxellesu odluku o primanju HDZ-a u Uniju. Navedena je odluka provedena u srpnju na sastanku u Bukureštu.

31. ožujka 1995.

Predsjednik dr. Franjo Tuđman donio je odluku o prestanku mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj.

1. - 2. svibanj 1995.

Vojno-redarstvena akcija "Bljesak". Hrvatskim vojnim i redarstvenim snagama trebao je samo 31 sat za oslobađanje čitave zapadne Slavonije. Ovom su akcijom stvoreni svi uvjeti za povratak 45.000 prognanika.

lipanj 1995.

Započeli unutarstranački izbori koji su obuhvatili oko 5.000 ogranaka.

22. srpnja 1995.

Prihvaćena Splitska deklaracija. Postignut je dogovor Hrvatske i BiH o zajedničkoj obrani od zajedničkog neprijatelja.

4.-7. kolovoza 1995.

Vojno-redarstvena akcija "Oluja" Akcija je počela 4. kolovoza 1995. u 4.00 sata ujutro. Njome je oslobođen gotovo čitavi teritorij Republike Hrvatske i skršena velikosrpska pobuna u Hrvatskoj. Kada je 7. kolovoza 1995. akcija završena, ne samo da su oslobođeni hrvatski okupirani prostori već je ujedno izvršena i deblokada Bihaća.

25. kolovoza 1995.

U Knin je došao predsjednik Tuđman, prvi put kao državni poglavar u slobodni hrvatski Knin.

26. kolovoza 1995.

"Vlak slobode".

14. i 15. listopada 1995.

Treći Opći sabor HDZ-a. On je potvrdio čvrstu orijentaciju stranke na socijalno-tržišno gospodarstvo, demokraciju, europsku integraciju i pravnu državu.

29. listopada 1995.

Izbori za Zastupnički dom Sabora. Na tim se izborima biralo 127 zastupnika. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 74 mandata.

16. studeni 1995. Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je dr. Ivan Valent.

[uredi] 1996.

5. i 26. veljače 1996.

Održana je sjednica Glavnog odbora stranke na kojoj je potvrđen njezin narodni svehrvatski karakter. Sva su stranačka tijela pozvana da odlučno uklanjaju sve slabosti te jačaju odgovornost svih članova, posebno vodećih ljudi. Pozvane su na suradnju sve državotvorne stranke u interesu izgradnje stabilne i prosperitetne demokratske Hrvatske. Glavni odbor HDZ-a suprotstavio se svim pokušajima vraćanja Hrvatske u okvire bilo kakvih unija i kao svoju osnovnu zadaću istaknuo daljnju izgradnju Hrvatske kao pravne i socijalne, moderne demokratske države, posebno ističući potrebu da kao većinska stranka osigura učinkovitost suzbijanja svih oblika kriminala i zloporabe. Na ovoj je sjednici potaknuto i završenje ustroja moderne i profesionalne državne uprave, te su najavljene mjere za poticanje domaće proizvodnje i poboljšanje standarda.

12. ožujka 1996.

Predsjednik Konzervativne stranke dr. Ando Ozretić u ime svoje stranke uspostavio je dogovor o suradnji s HDZ-om.

3. svibnja 1996.

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, osnovana u listopadu 1995., predstavljena je javnosti Njezin je utemeljitelj predsjednik dr. Franjo Tuđman, a ravnatelj dr. Ivić Pašalić.

3. svibnja 1996.

U Zagrebu je potpisan sporazum o suradnji HDZ-a i Kršćanskih demokrata Međimurja.

28. kolovoza 1996.

Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ.

16. listopada 1996.

Vijeće je ministara Europske unije, na razini zastupnika, donijelo Odluku o pozivu Hrvatskoj da postane četrdeseta punopravna članica Vijeća Europe.

[uredi] 1997.

23. veljače 1997.

Na svečanoj sjednici Glavnog odbora i svih tijela HDZ-a i Mladeži HDZ-a, koja je održana u povodu sedme obljetnice prvog stranačkog Sabora, HDZ je nominirao dr. Franju Tuđmana za svojega predsjedničkog kandidata.

10. travnja 1997.

U Zagrebu je u Glavnom tajništvu HDZ-a dr. Franjo Tuđman otvorio stranačku stranicu na Internetu.

13. travnja 1997.

Izbori za Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora, te za gradska i općinska vijeća. Hrvatska demokratska zajednica u Županijskom je domu od 63 osvojila 42 mjesta, a u županijama od 21 osvojila je većinu u 18 županija, u 56 gradova (46,28%) i u 259 općina (61,31%).

8. lipnja 1997.

"Vlak za Vukovar - vlak mira" . Simbolički završetak Domovinskog rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske.

15. lipnja 1997.

Predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj. Pobijedio je dr. Franjo Tuđman koji je dobio 61,41% glasova.

26. listopada 1997.

Proslavljena je 7. obljetnica Mladeži HDZ-a.

21.- 23. studenoga 1997.

IV. Svjetski sabor hrvatske mladeži. U godini 1997. Hrvatska demokratska zajednica ustrojena je u 2.573 osnovne organizacije, 139 gradskih organizacija i u 20 županijskih uz Gradski odbor HDZ-a grada Zagreba. U inozemstvu djeluje 188 ogranaka HDZ-a.atska postala je četrdeseta punopravna članica Vijeća Europe.

[uredi] 1998.

21.-22. veljače 1998.

IV. Opći sabor HDZ-a. Usvojene su izmjene i dopune Statuta HDZ-a, a za predsjednika stranke ponovno je izabran dr. Franjo Tuđman, te su izabrana tijela stranke - Predsjedništvo, Glavni odbor, Visoki časni sud i Središnji odbor.

8.- 9. svibnja 1998.

IV. Sabor Mladeži HDZ-a. Na Saboru je za novog predsjednika izabran Krunoslav Gašparić, a izabrana su i nova tijela Mladeži HDZ-a.

3. svibnja 1998.

Nakon teške bolesti preminuo Gojko Šušak, potpredsjednik HDZ-a i ministar obrane Republike Hrvatske.

3. prosinca 1998.

Sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a. Drago Krpina imenovan je glavnim tajnikom, Ivica Ropuš glasnogovornikom, a dr. Ivo Sanader, Mario Kapulica, dr. Bruno Uroić i Marin Sopta tajnicima Glavnog tajništva HDZ-a.

[uredi] 1999.

23. siječnja 1999.

Osnovana Zajednica umirovljenika - predsjednik prof. Kazimir Sviben.

30. siječnja 1999.

Osnovana Zajednica sela "Stjepan Sulimanac" - predsjednik Iva Jemrić-Rus.

06. veljače 1999.

Osnovana Zajednica obrtnika "Hrvatski radiša" - predsjednik Marko Marić.

20. veljače 1999.

Osnovana Zajednica radnika i službenika "Andrija Hebrang" - predsjednik Marijan Jurić 20. veljače 1999. Osnovana Zajednica žena "Katarina Zrinski" - predsjednica Jadranka Kosor.

20. ožujka 1999.

Osnovana Akademska zajednica "Dr. Ante Starčević" - predsjednik akademik Dubravko Jelčić.

24.- 25. travnja 1999.

Održana 3. sjednica Nacionalnog odbora Mladeži HDZ-a.

23. lipnja 1999.

Osnovan je središnji Arhiv HDZ-a.

26. lipnja 1999.

Sjednica Glavnog odbora HDZ-a Na sjednici je prihvaćen prijedlog da se pristupi osnivanju Zajednice svih dragovoljačkih i drugih udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata pod imenom "Gojko Šušak".

10. prosinca 1999.

Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo predsjednik Republike Hrvatske i Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman.

[uredi] 2000.

03. 01. 2000.

Izbori za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 24,4 % glasova ili 46 zastupničkih mandata. Unatoč činjenici što je pojedinačno osvojila najviše mandata, novu vladu uspostavila je Udružena opozicija šest stranka pod vodstvom SDP-a. Nakon deset godina višestranačja u Republici Hrvatskoj, HDZ je po prvi put prešao u opoziciju.

05. siječnja 2000.

Sjednica Glavnog odbora HDZ-a. Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a izabran je dipl. iur. Vladimir Šeks, a za predsjedničkog kandidata dr. Mate Granić.

13. siječnja 2000.

Predsjedništvo HDZ-a donijelo je odluku o održavanju prijevremenih unutarstranačkih izbora.

06. ožujka 2000.

Za Glavnog tajnika HDZ-a izabran je dipl. iur. Joso Škara.

02. travnja 2000.

Nakon što su napustili Hrvatsku demokratsku zajednicu, bivši visoki dužnosnici HDZ-a dr. Mate Granić, Vesna Škare- Ožbolt, Joško Morić i Pavao Miljavac osnovali su novu stranku pod nazivom Hrvatski demokratski centar, kojoj su ubrzo promijenili ime u Demokratski centar. U Hrvatskom državnom saboru, Klub zastupnika HDZ-a izgubio je tri zastupnika.

15./ 26. travnja 2000.

Sjednica Središnjeg odbora HDZ-a. na njoj je usvojen Prijedlog novog stranačkog statuta i Programska deklaracija.

29. - 30. travnja 2000.

V. Opći sabor HDZ -a. Usvojene su promjene Statuta HDZ-a i Programska deklaracija HDZ-a, a za novog predsjednika stranke izabran je dr. Ivo Sanader, te su izabrana tijela stranke - Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a.

05. svibnja 2000.

Održana je konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva HDZ -a.

03. lipnja 2000.

Održana 5. konvencija Mladeži HDZ-a.

10. lipnja 2000.

Održana je konstituirajuća sjednica Središnjeg odbora HDZ-a.

Srpanj - kolovoz 2000.

Predsjednik HDZ-a posjetio hrvatske iseljenike u SAD-u i Kanadi.

30. rujna 2000.

Sjednica Središnjeg odbora s koje je upućen Proglas hrvatskom narodu u domovini i svijetu. Osnovan je Fond za socijalno ugrožene građane.

13. listopada 2000.

Na inzistiranje HDZ-a u hrvatskome saboru donesena je Deklaracija o domovinskom ratu radi zaštite hrvatskih branitelja i digniteta rata od nepravednih optužba međunarodnog Suda u den Haagu.

24. studenoga 2000.

Zagrebački summit. HDZ je povodom tog skupa donio Izjavu HDZ-a o summitu u Zagrebu u kojoj je izraženo protivljenje svakom regionalnom ili kolektivnom pristupu koji bi Republiku Hrvatsku uključio u tzv. Zapadni Balkan.

10. prosinca 2000.

Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a, a na prijedlog predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta preimenovana je u Zakladu Hrvatske demokratske zajednice "dr. Franjo Tuđman".

17. prosinca 2000.

zbori za Vijeća gradskih četvrti grada Zagreba. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je 20.75 % glasova.

[uredi] 2001.

10. - 13 siječnja 2001.

Izaslanstvo HDZ-a pod vodstvom dr. Ive Sanadera sudjelovalo je u radu 20. Kongresa Europske demokratske unije i Europske pučke stranke u Berlinu.

28. siječnja 2001.

Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo akademik Ranko Marinković, istaknuti član Hrvatske demokratske zajednice i njezini zastupnik u skupštini grada Zagreba.

17. veljače 2001.

Nakon kratke bolesti u Zagrebu je preminuo Zvonimir Červenko, general zbora Hrvatske vojske i zastupnik Hrvatske demokratske zajednice u Županijskome domu Hrvatskog državnog sabora.

05. ožujka 2001.

Zajednička sjednica Središnjeg odbora i Klubova zastupnika HDZ-a u oba doma sabora. Izraženo je protivljenje najavljenim ustavnim promjenama kojima bi bio ukinut Županijski dom i pravo glasa dijaspore. Također je izražena podrška Hrvatskom narodnom saboru u Mostaru.

20. svibnja 2001.

Izbori za lokalnu upravu i samoupravu. Hrvatska demokratska zajednica postigla je najbolji izborni rezultat u petnaest od ukupno dvadesetjednoj županiji i time potvrdila status najjače političke stranke u Republici Hrvatskoj.

17. lipnja 2001.

Održan 6. Opći sabor HDZ-a - Izvještajni. Donesena rezolucija o načelima politike i djelovanju HDZ-a i rezolucija o ciljevima i pravcima djelovanja HDZ-a u prevladavanju gospodarske krize u Hrvatskoj.

1.-30. kolovoza 2001.

Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader obišao hrvatsko iseljeništvo u Australiji. Dr. Sanader susreo se s predsjednikom australskog parlamenta i parlamentarcima liberalne stranke.

16. rujna 2001.

Dr. Sanader u Dubrovniku održao veliki predizborni skup za izbore za gradsko vijeće Dubrovnika. U Dubrovniku HDZ pobjeđuje velikom većinom i postavlja svoju gradonačelnicu.

24. rujna 2001.

Predsjednik HDZ-a u Rimu razgovarao s Roccom Butiglioneom, ministrom za europske integracije u talijanskoj Vladi.

21. studenoga 2001.

Predsjednik HDZ-a održao u ashingtonu predavanje o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj i politici HDZ-a u prestižnom Cato Institutu. Tijekom boravka u SAD dr. Sanader bio je primljen u State Departmentu gdje se susreo s pomoćnicom državnog tajnika Paulom Dobriansky. Također dr. Sanader susreo se s američkim kongresmenima i poslovnim ljudima. Dr. Sanader prilikom posjeta SAD-u obišao je hrvatske zajednice Clevelanda i Chicaga.

24. studenoga 2001.

Dr. Sanader u Ottawi u Kanadi razgovarao s kanadskim premijerom Jacques Chretienom, te s ministrima u kanadskoj Vladi Paulom Martinom, ministrom za financije i Sheillom Cops, ministricom za kulturu. Prilikom posjeta Kanadi predsjednik HDZ-a obišao je hrvatske zajednice Toronta, Kitchenera, Montreala i Ottawe.

[uredi] 2002.

6. ožujka 2002

Predsjednik HDZ-a u Beču razgovarao s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüssleom

8. ožujka 2002.

Predsjednik HDZ-a u Washington razgovarao s Henryem Hydeom, predsjednikom vanjskopolitičkog odbora američkog kongresa.

21. travnja 2002.

7. Opći sabor HDZ-a Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader ponovno je izabran i potvrđen za predsjednika HDZ-a u prvom krugu glasovanja u konkurenciji još dvoje protukandidata. Predsjednik HDZ-a ispričao se hrvatskim građanima za sve eventualne neugodnosti koje su imali tijekom vlasti HDZ-a posljednjih godina obnašanja vlasti. 7. Opći sabor HDZ-a u potpunosti potvrdio politiku predsjednika Sanadera.

15. lipnja 2002.

Središnji odbor HDZ.a razrješuje dužnosti ravnatelja Zaklade hrvatskog državnog zavjeta "dr. Franjo Tuđman" Ivića Pašalića i donosi odluku o raspuštanju Mladeži HDZ-a.

4.-6. listopada 2002.

U Varaždinskim toplicama održana programska konferencija HDZ-a (Klauzura) na kojoj je sudjelovao cijeli vrh HDZ-a, a gosti su bili ugledni političari iz SAD-a, Njemačke i Austrije.

16. listopada 2002.

U Lisabonu u Portugalu HDZ potvrđen kao nova članica Europske pučke stranke u nazočnosti predsjednika Sanadera i visokog izaslanstva HDZ-a. Tom prilikom dr. Sanader susreo se s brojnim europski državnicima i političarima.

17. studenoga 2002.

Na poziv Alaina Juppea, predsjednika francuskog UMP-a dr. Sanader s visokim izaslanstvom HZ-a sudjelovao na utemeljiteljskom kongresu te stranke. Tom prilikom dr. Sanader razgovarao s predsjednikom Juppeom.

30. studenoga 2002.

Pod devizom "Snaga za novo vrijeme" održana obnoviteljska konvencija Mladeži HDZ-a u dvorani Globus na zagrebačkom velesajmu koja je okupila 1000 izaslanika Mladeži iz cijele Hrvatske i iseljeništva. Za predsjednicu je izabran Margareta Kosec.