Agnosticizam
From Wikipedia
Agnosticizam je filozofsko i teološko verovanje da je spiritualna istina, kao što su postojanje Boga, bogova ili božanstava, nepoznati ili ih je nemoguće utvrditi. Reč agnosticizam prvi je počeo da koristi Thomas Henry Huxley 1869. godine, a koristi se i za one koji nisu ubeđeni ili ne pridaju značaja saznanju o postojanju božanstava ili drugih duhovnih pojava. Reč agnostik vodi poreklo od grčkog α (bez) i γνοςισ (znanje).
Agnostici mogu da tvrde da je nemoguće doći do potpunog i sigurnog duhovnog saznanja; neki dopuštaju da je to i moguće, ali oni lično nemaju takvo saznanje. Agnosticizam u oba slučaja uključuje skepticizam prema religioznim verovanjima.
Neki agnostici veruju da religijska verovanja nisu dokazana ili ih je nemoguće dokazati. Agnostik recimo može da smatra da religijske norme treba da budu dokazane kako i naučne, eventualno koristeći naučne metode.
Najpoznatiji agnostici (u modernom shvatanju reči) bili su Thomas Henry Huxley, Charles Darwin i Bertrand Russell. Neki smatraju da je David Hume u svojim radovima, pre svega u Dijalozima o prirodnoj religiji iskazao agnostičarske stavove, mada oko toga ima neslaganja. [uredi]
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Varijacije
Teisti i jaki ateisti donose zaključke o svijetu: teisti da "Bog postoji", a jaki ateisti da "Bog ne postoji". Agnostici donose zaljučke o ovim stavovima: "čovjek ne može znati da li Bog postoji ili ne".
Varijacije uključuju:
- jak agnosticizam: mišljenje da je nemoguće znati da li božanstva postoje ili da barem ljudi to ne mogu saznati.
- slab agnosticizam: mišljenje da se trenutno ne zna da li božanstava postoje, ali da se u principu može saznati. Slab agnostik zato ne donosi zaključke dok se ne prikažu jaki dokazi.
- apatetični agnosticizam: ideja da je pitanje postojanja božanstava nebitno, jer nema praktičnih posljedica.
- modelni agnosticizam: ideja da se ne može sa sigurnošću potvrditi da li božanstva postoje ili ne, ali da se racionalnom argumentacijom može doći do zaključka.
[uredi - уреди] Korišćena literatura
- Collected Essays, Thomas Huxley, ISBN 1855069229
- Man's Place In Nature, Thomas Huxley, ISBN 037575847X
- Why I Am Not a Christian, Bertrand Russell, ISBN 0671203231
- Dialogues Concerning Natural Religion, David Hume, ISBN 0140445366
- Language, Truth, and Logic, A.J. Ayer, ISBN 0486200108
[uredi - уреди] Spoljni izvori
Ovaj članak sadrži delove preuzete iz izdanja Enciklopedije Britanike iz 1911. godine koje je sada u javnom vlasništvu.
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
| Opšte | Portal | Filozofija: Istočna · Zapadna | Istorija filozofije: Antička · Srednjovekovna · Moderna |
| Spisak | Osnovne teme · Spisak svih tema · Filozofi · Filozofije · Filozofski "izmi" · Filozofski pokreti · Bibliografija · Spisak kategorija · vidi još... |
| Oblasti | Estetika · Etika · Teorija saznanja · Logika · Metafizika |
| Filozofija... | Obrazovanja · Istorije · Jezika · Prava · Matematike · Uma · Filozofije · Politike · Psihologije· Religije · Nauke · Društva · Društvenih nauka |
| Škole | Agnosticizam · Analitička filozofija · Ateizam · Kritička teorija · Determinizam · Dijalektika · Empiricizam · Egzistencijalizam · Humanizam · Idealizam · Materijalizam · Nihilizam · Postmodernizam · Pragmatizam · Racionalizam · Relativizam · Fenomenologija · Skepticizam · Teizam |
| Spoljašnje reference | Uvod u filozofiju · Enciklopedija filozofije na Internetu · Filozofski riječnik · Stanfordova enciklopedija filozofije · Vodič kroz filozofiju na Internetu |
