Novi Zeland
From Wikipedia
|
|||||
| Geslo: nema | |||||
| Himna: God Defend New Zealand1, God Save The Queen |
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | engleski i maorski | ||||
| Glavni grad: | Wellington | ||||
| Kraljica: | Elizabeta II. | ||||
| Predsjednik Vlade: | Helen Clark | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
74. po veličini 268.680 km² 2,1% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2005.): - Gustoća: |
119. po veličini 4.092.900 15/km² |
||||
| Neovisnost: | od Ujedinjenog Kraljevstva 26. rujna 1907. | ||||
| Valuta: | novozelandski dolar (100 centa) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +122 | ||||
| Internetski nastavak: | .nz | ||||
| Pozivni broj: | +64 | ||||
| (1) God Save The Queen je službena himna, ali se u praksi rijetko koristi. (2) Otoci Chatham su 45 minuta ispred novozelandskog vremena. |
|||||
Novi Zeland - otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugozapadno od Australije. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, što u slobodnom prijevodu znači "zemlja dugog bijelog oblaka". Novi Zeland zastupa Kukove otoke i otočje Niue u pitanjima vanjskih poslova, i obavlja administraciju dominiona Tokelau.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Povijest
Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.
Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio australske kolonije Novi Južni Wales. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj europskih doseljenika.
Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to 1893. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen 1931., a službeno prihvaćen 1947.
[uredi - уреди] Zemljopis
[uredi - уреди] Gospodarstvo
BDP je u 2004. bio 23.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
[uredi - уреди] Stanovništvo
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Državni blagdani (neradni dani)
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
| Uredi | Države i teritoriji Oceanije | |
|
Australija | Fidži | Istočni Timor | Kiribati | Maršalovi Otoci | Mikronezija | Nauru | Novi Zeland | Palau | Papua Nova Gvineja | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu |
||
