Kuvajt
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Glavni grad | Kuvajt | ||||
| Emir | Džabir al-Sabah | ||||
| Predsjednik vlade | Sabah al-Sabah | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
152. na svijetu 17,818 % |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
141. na svijetu 2,041,961 115/km² |
||||
| Nezavisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 9. juna 1961. | ||||
| Valuta | dinar | ||||
| Vremenska zona | +3 | ||||
| Državna himna | "Al-našid al-watani" | ||||
| Internetski nastavak | .kw | ||||
| Pozivni broj | +965 | ||||
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na arapskom poluotoku i na istoku izlazi na Perzijski zaliv. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt. Glavni grad je Kuvajt.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iransko-iračkog rata u osamdesetima, ali u augustu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U februaru 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
[uredi] Vlada
U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
[uredi] Političke podjele
Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su:
- Al Ahmadi
- Al Farwaniyah
- Al Asimah
- Al Jahra
- Hawalli
- Mubarak Al-Kabeer
Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su:
- Jahrah
- Salmiya
- Hawalli
- Shuwaikh
koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta.
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
Privredom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.
[uredi] Stanovništvo
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Službena stranica Kuvajta
CIA World Factbook
Privreda Kuvajta
| Države Azije |
|---|
| Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
| Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala |
Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
