Noam Chomsky

Izvor: Wikipedija

Noam Chomsky

Avram Noam Chomsky [ˈævɹəm ˈnoʊəm ˈtʃɑːmskɪ] (Philadelphia, 7. prosinca 1928. -), američki filozof, jezikoslovac, psiholog i pisac

Sadržaj

1 Kratki životopis
2 Univerzalna gramatika
3 Filozofija
4 Aktivizam
5 Vanjske poveznice

[uredi] Kratki životopis

Njegov otac dr. William Chomsky je emigrirao iz Rusije u SAD. Bavio su podučavanjem i poviješću hebrejskog jezika. Noam Chomsky nastavlja bavljenje lingvistikom i 1955. počinje predavati na MIT–u.

[uredi] Univerzalna gramatika

U lingvistici je poznat po teoriji urođene univerzalne gramatike. U toj teoriji Chomsky tvrdi da su čovjeku urođeni obrasci gramatike koji nisu obrasci samo za jedan određeni jezik, već su obrasci gramatike za sve ljudske jezike. Drugim riječima, jezična sposobnost je genetički uvjetovana.

Posjedovanje jezika je svojstvo vrste homo sapiens i ona je zajednička svim pripadnicima naše vrste. Slična sposobnost se ne može pronaći među ostalim životinjskim vrstama. Dakle, jezična sposobnost je ono što čovjeka razlikuje od životinje.

[uredi] Filozofija

Njegov utjecaj na filozofiju (pogotovo analitičku) je sljedeći: utječe na odmak od prvladavajućeg empirizma, na udaljavanje od biheviorizma u psihologiji, strukturalizma u lingvistici, te na udaljavanje od pozitivizma u filozofiji. Pruža novi kognitivistički pristup lingvistici, te stvara nov pristup razmišljanja o ljudskom umu i ljudskom jeziku u filozofiji, što rezultira mnogim važnim debatama s glavnim akterima analitičke filozofije, primjerice Hilary Putnam, Willard Van Orman Quine, John Searle, Donald Davidson, Saul Kripke, Thomas Nagel, Michael Dummet, Tyler Burge.

[uredi] Aktivizam

Sa političkim djelovanjem započinje za vrijeme vijetnamskog rata. Angažiran je na strani američke ljevice, točnije 1965. organizira akciju odbijanja plaćanja poreza kao oblika protesta zbog vijetnamskog rata. Prvu političku knjigu pod nazivom »American Power and the New Mandarins« (Američka moć i novi mandarini) objavljuje 1969. Knjiga je zbirka eseja koji izlažu argumente protiv vijetnamskog rata, općenito protiv američke vanjske politike, te u tim esejima optužuje SAD za novi imperijalizam. Protivi se američkoj intervenciji u Vijetnamu iz razloga što nitko nije proglasio SAD sudcima i krvnicima Vijetnama. Dok su novi mandarini liberalni intelektualci i mainstream (srednjestrujaški) mediji koji rade u svrhu režima i služe kao apologete rata, odnosno daju ideološko pokriće ratu.

Nakon 1969. napisao je preko 40 političkih knjiga. U zadnjih tri godina počinje se prevoditi i u Hrvatskoj, primjerice »Mediji, propaganda i sistem«, što čitaš? Zagreb 2002.

Njegov politički angažman se može podjeliti u tri dijela:

1. Borba protiv velikih korporacija, kapitalizma koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu, donosi dobit samo manjem broju ljudi što na kraju rezultira sve većim jazom između bogatih i siromašnih.

2. Borba protiv SAD-ovih tzv. preventivnih ratova, a zapravo ratova vođenih u korist korporacija koje postavljaju američke predsjednike i vode američku vanjsku politiku.

3. Borba protiv mainstream media i intelektualaca koj služe kao ideološko pokriće korporacijama i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

U zadnje vrijeme poznat je po »dizanju bure« svojom izjavom da su SAD vodeći svjetski terorist, a ne oni protiv kojih SAD vodi tzv. ratove protiv terorizma.