Sahat-kula
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sahat-kula je kula karakteristična za bosanske čaršije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili uticajem Osmanlijske imperije. Naime sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naročito u Bosni i Hercegovini što je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simbolična graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica objekta (obično na četri lica) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. Sahat-kula je arhaični izraz u bosanskom jeziku i odnosni se na specifične građevine izgrađene pretežno na području Bosne i Hercegovine. Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. vijeka , prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine. Sahat-kule su najčešće građene u centralnim zonama čaršije, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u Maglaju koja je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili onih u Tešnju, Gradačcu ili Počitelju. Za slične građevine u svijetu, u bosanskom jeziku postoji izraz toranj ili jednostavno kula. Kule su obično dijelovi crkava ili objekata gradske uprave.
Sadržaj |
[uredi] Karakteristike
Sahat-kule su visoke građevine četvorne osnovice, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.
[uredi] Sahat-kule u BiH
Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlijske imperije, a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:
- Banjalučka sahat-kula – Banja Luka (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
- Donjovakufska sahat-kula – Donji Vakuf
- Fočanska sahat-kula – Foča
- Gračanička sahat-kula – Gračanica
- Gradačačka sahat-kula – Gradačac
- Gornjovakufska sahat-kula – Gornji Vakuf
- Jajačka sahat-kula – Jajce
- Livanjska sahat-kula – Livno
- Maglajska sahat-kula – Maglaj
- Mostarska sahat-kula – Mostar
- Nevesinjska sahat-kula – Nevesinje
- Počiteljska sahat-kula – Počitelj
- Prozorska sahat-kula – Prozor
- Prusačka sahat-kula – Prusac
- Sarajevska sahat-kula – Sarajevo
- Stolačka sahat-kula – Stolac
- Tešanjska sahat-kula – Tešanj
- Travnička sahat-kula na Mušali – Travnik
- Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji – Travnik
- Trebinjska sahat-kula – Trebinje
- Vratnička sahat-kula – Vratnik (Sarajevo), (sagrađena 1874. godine od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja)
[uredi] Sahat-kule u Srbiji
[uredi] Sahat-kule u Crnoj Gori
- Husein-pašina sahat-kula - Pljevlja
[uredi] Sahat-kule u Makedoniji
- Skopljanska sahat-kula - Skoplje
