Stolac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
|
|||
 |
|||
| Općina | Stolac | ||
| Središte općine | Stolac | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
18.681 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stolcu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona. Po zadnjim statistikama u opstini Stolac 2006 godine zivjelo je 11.944 osoba. Hrvata je 7 044, Bosnjaka 4 041, a Srba 495.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od petnaestak hiljada godina.
Razvoj Stoca se kroz historiju prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III vijek p.n.e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum. Naziv Stolac prvi put je pomenut 1420. (loco dicto Stolaz), a utvrda Vidovski 1436. Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.
Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson,nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stečcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture.
Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.
Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.
[uredi] Prvi pomen Stoca u pisanim izvorima
Stolac je prvi put pomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojko Tihosalić, koji se bavio stočarstvom.
7.5. 1420. godine;
Državni arhiv Dubrovnik;
Serija: Lamenta de foris;
Svezak: IV;
Folija: 190.
“1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Io. de Poza conquitur supra Volcichnam Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna dicti Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç acceperunt sibi vaccas tres et unum bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç“.
[uredi] Geografija
Zapaljen najstariji maslenik, koji je najvise udaljen od mora, kao i njegov uljni mlin, u ovome dijelu Evrope.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, prijeratna općina Stolac podijeljena je u dvije općine: općinu Stolac , koja je ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine i općinu Berkovići, koja je ušla u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Stolac, popis 1991.
ukupno: 18.681
- Bošnjaci - 8.101 (43,36%)
- Hrvati - 6.188 (33,12%)
- Srbi - 3.917 (20,96%)
- Jugoslaveni - 307 (1,64%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 168 (0,92%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Stolac, popis 1991.
ukupno: 5.530
- Bošnjaci - 3.426 (61,95%)
- Srbi - 1.111 (20,09%)
- Hrvati - 653 (11,80%)
- Jugoslaveni - 239 (4,32%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 101 (1,84%)
[uredi] Sport
Do 1992.godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igralo se fudbala, rukometa, kosarke i odbojke. FK "Iskra" Bregava takmicila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK "Iskra" vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu "omoguceno" igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao po krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti vise nego 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK " Stolac" koji se takmici u 2.ligi FBiH.
[uredi] Poznate ličnosti
[uredi] Turističke atrakcije
Nekropola Radimlja, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac
