Prozor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Prozor | ||
| Središte općine | Prozor | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
19.601 (1991.) /km² |
||
| Načelnik | Jozo Vukoja | ||
Prozor je grad i središte istoimene općine na sjeveru Hercegovine odnosno u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, i to u onom njenom dijelu, koji je širim područjem ušća rijeke Rame izlazio iz Bosne na obale Neretve, tačnije prelazio u Hercegovinu.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.
[uredi] Srednjovjekovna Bosna
Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.
[uredi] Osmanlijsko doba
Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.
Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.
[uredi] Austrougarsko doba
Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.
[uredi] Drugi svjetski rat
Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u historiji je Bitka za ranjenike. Najpoznatije naređenje Josipa Broza Tita bilo je: Prozor noćas mora pasti.
[uredi] Savremeno doba
[uredi] Geografija
Danas nema ušća Rame, a gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša, Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje sa njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali sa drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas, skoro čitavu ovu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući uticaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je čitava ovaj kraj vrlo prijatan i pitom i od pamtivjeka bio privlačan za čovjekovo stanište.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Prozor, popis 1991.
ukupno: 19.760
- Hrvati - 12.259 (62,03%)
- Bošnjaci - 7.225 (36,56%)
- Srbi - 45 (0,22%)
- Jugoslaveni - 100 (0,50%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 131 (0,69%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prozor, popis 1991.
ukupno: 3.566
- Bošnjaci - 2.199 (61,66%)
- Hrvati - 1.199 (33,62%)
- Srbi - 39 (1,09%)
- Jugoslaveni - 93 (2,60%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 36 (1,03%)
[uredi] Poznate ličnosti
[uredi] Historijski spomenici
- Prozorska sahat-kula
- Stari grad u Prozoru
- Kopčića turbe u Rumbocima
[uredi] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak o gradu: Prozor treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
