Maglaj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Maglaj | ||
| Središte općine | Maglaj | ||
| Površina | 384 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
43.388 (1991.) 112,98 st./km² |
||
| Načelnik | |||
Općina Maglaj jedna je od 12 općina u Zeničko-dobojskom kantonu. U njoj živi negdje oko 25.000 stanovnika. Centar općine je grad Maglaj. Sam grad se prvi put izravno spominje u poznatoj povelji "Sub castro nostro Maglaj"(pod našom tvrđavom Maglaj). Prije rata Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. Dodamo li ovome da je kanton u kojem se nalazi ova općina na dnu statističke ljestvice, kada su u pitanju privredna kretanja, jasno je u kakvoj je nezavidnoj situaciji privreda Maglaja. Maglaj je danas malo poznat grad, ali ima neke vrlo vrijedne znamenitosti, kao što je Kuršumlija džamija (izgrađena 1560. godine), crkva Sv. Leopolda (prvi put se spominje 1638. godine) i drugi vrijedni spomenici.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Maglaj će 2008.godine obilježiti 600 godina od prvog pominjanja u pisanim dokumentima. Svakako,grad je puno stariji od tih tekstova, ali historiju lakše proučavamo kroz sačuvane zapise,nego kroz arheološke iskopine.
U historijskom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf - pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran 1999. godine.
Vrijeme austro - ugarske okupacije je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef.Mulabdića.
U vrijeme odbrambenog rata 1992 - 1995. Maglaj je razoren, te i danas trpi posljedice tih razaranja. Vratimo se malo na početak. Interesantno je da se prije samog grada,u pisanim dokumentima spominju naselja Liješnica i Novi Šeher.Na tim područjima vršena su djelimična arheološka iskopavanja.
Valjda će neko stručniji za ovu oblast dati više podataka. Maglaj je jedan od najstarijih gradova u BiH i grad koji ima najviše sačuvanih spomenika i starina. Što se tiče imena grada ono potiče na vrlo neobičan način: Kaže se da u vrijeme O.C: kada su osmanlije pokusale osvojiti grad da su došli na Maglajsku gradinu i kako je bilo jutro i velika magla se digla ispod gradine oni su poskakali u tu "maglu" mislći da je to kakva vata. Tako je ovaj grad dobio ime MAGLAJ
[uredi] Politika
[uredi] Geografija
U Maglaju je do 1991. godine živjelo oko 42 000 stanovnika. Danas se taj broj kreće oko 27 000.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac, Kopice i Lugovi. Zatim su federalni dijelovi naseljenih mjesta Kopice i Lugovi, ušli u sastav općine Žepče.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Maglaj, popis 1991.
ukupno: 43.388
- Bošnjaci - 19.569 (45,10%)
- Srbi - 13.312 (30,68%)
- Hrvati - 8.365 (19,27%)
- Jugoslaveni - 1.508 (3,47%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 634 (1,48%)
[uredi] Ekonomija
Tvornica "Natron" osnovana je kao mala tvornica 1956. godine, nakon što je vlada NR Bosne i Hercegovine donijela odluku o njenom osnivanju 7. avgusta 1951. godine.
Već na početku svog postojanja u tvornici su korištene najsavremenije proizvodne metode uporedive sa onima vodećih svjetskih firmi iz te oblasti.
"Natron" je bio najveċi proizvođač natron papira i ambalaže na Balkanu i jedan od najvećih proizovođača u Evropi.
Natronov integrisani prozivodni proces uključuje : uzgoj četinarskog drveta, prozivodnju električne energije, industrijske vode i pare,prozivodnju sulfatne celuloze, natron papira i modernih materijala za pakovanje.
Natron je uspješno privatiziran od o1.05. 2005. godine i radi kao firma Natron - Hayat. U toku su radovi na revitalizaciji bazne proizvodnje tj. proizvodnje celuloze kao i izrade papira na papir mašini-4 koja proizvodi clupak papir za proizvodnju vreća.
Natron Hayat veliku pažnju posvećuje i zaštiti čovjekove okoline. U pripremi su radovi na ponovnom pokretanju postrojenja za tretman otpadnih voda.
[uredi] Obrazovanje
U vašim rubrikama nisam mogla pronaći kulturu.Naravno,kultura jest i sastavni dio obrazovanja,historije,turističkih atrakcija,ali ne bi bilo loše ni da stoji zasebno.
Maglaj je grad s jednom od najljepših biblioteka u Bosni i Hercegovini. Moderno uređena,sa oko trideset hiljada bibliotečkih jedinica, šest zaposlenih, internet centrom i cijelim nizom aktivnosti tokom godine.
Manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" trajala je od 29.1. do 29.6.2004. godine i u njenom okrilju gosti su nam bili književnici,univrzitetski profesori,muzičari,a svakako najdraži gosti su nam naše Maglajlije,te mališani iz osnovnih i srednjih škola.
U oktobru smo iz specijalnog fonda biblioteke izdvojili stare i rijetke knjige koje su Maglajlije čitale krajem 19. i početkom 20. stoljeća ,te napravili zapaženu izložbu.Osim gostiju na zvaničnom otvaranju,izložbu je vidjelo oko 800 učenika maglajskih škola.
Trenutno pripremamo izdavanje brošure,plakata,letka na kojima će biti predstavljeno kulturno - historijsko naslijeđe Maglaja,a u novembru će se pojaviti i kalendar za 2005. godinu!
[uredi] Zanimljivosti
[uredi] Sportski timovi
[uredi] Poznate ličnosti
- Salim Obralić, slikar
- Edhem Mulabdić, književnik
- Medina Džanbegović, književnica
- Alma Čardžić, pjevačica
- Prvi ples (Osmijeh jutru), muzička grupa
- Midhat Topić, muzičar
- Božidar Stanišić, pisac
- Vjekoslav Bojat, akademski slikar
- Goran Panić, dizajner
- Đorđo Vasić, prevodilac
- Midhat Smajlagić, fudbaler koji je dugi niz godina nosio dres tuzlanske Slobode,
- Zlatan Isović, fudbaler koji je igrao zapaženu ulogu kao centarfor zeničkog Čelika,
- Miralem Galijašević, fudbaler koji je nosio dres hrasničkog Famosa u doba njegovih najveċih uspjeha,a danas je premijer Ze-Do kantona.
- Emil Mulahalilovic - Braco, jedan od najvećih sportskih talenata grada Maglaja 80-tih i 90-tih godina. Uspješno je vodio prvu školu košarke za mlade Maglajlije, istovremeno bio aktivan kao igrač i košarkaški trener. Uz Nurudina Mujanovića, Kemala Zeljkovića, Kemala Alispahića, Radovana Bojanovića jedan od najuspješnijih amaterskih košarkaša Bosne i Hercegovine.
[uredi] Turističke atrakcije
[uredi] Vanjski linkovi
- Internet prezentacija grada Maglaja
- Internet servis grada Maglaja
- [http://www.kk.maglaj.net Košarkaški Klub Maglaj
Nedovršeni članak o gradu: Maglaj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
