Mostar
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Mostar | ||
| Središte općine | Mostar | ||
| Površina | 1.300 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
126.628 (1991.) 97,40 st./km² |
||
| Načelnik | Ljubo Bešlić | ||
Mostar (službeni naziv: Grad Mostar) je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno središte Hercegovine te upravno sjedište Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po čuvenom Starom mostu, izgrađenom u 16. stoljeću, kojeg su srušile snage HVO-a 9. novembra 1993., da bi nakon rata 2004. godine most ponovo bio izgrađen. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta.
Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991. godine imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u samom gradu nešto manji i iznosi 64.301. U cijeloj općini, prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, ukupno živi 105.448 ljudi. Od toga, 50.019 Bošnjaka, 50.929 Hrvata, 3.644 Srba, i 856 ostalih. Okolina urbane zone je veoma naseljena, sa bogatim naseljima poput naselja Potoci (2921 stanovnika 1991. god.), Vrapčići (3461 stanovnika 1991. god.), i Rodoč (4499 stanovnika 1991. god.).
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Predhistorijsko doba
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u predhistorijskom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom se dobu razvija i trgovina s okolnim središtima.
[uredi] Rimsko doba
Za vrijeme rimske uprave područje su naseljavala ilirska plemena, a administrativno je pripadao dalmatinskoj provinciji. U to doba nastaju i ceste u dolini Neretve. Bazilika iz IV - VI stoljeća u Cimu (danas dio Mostara) vjerojatno je bila sjedište biskupije Sarsenterum, koja se nalazila na području današnje Hercegovine.
[uredi] Srednji vijek
Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem Slavena. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tokom XIV - XV. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov hercega (odatle i naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV stoljeća, vjerojatno u doba Hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. KULA HERCEGUŠA je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme Herceg Stjepana, po kome je dobila i ime.
I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi).
Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanskom popisu stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća Dubrovačke Republike 1474., što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji Blagaj (1297.) i Gacko (1176), koje se prvi put spominje kao glavno središte trgovačkih puteva, razvijenim zanatstvom i trgovinom. Predstavljao je glavno središte Hercegovine, Bosne i Zete.
[uredi] Osmansko doba
Osmanlije su osvojile Mostar vjerojatno 1468. godine. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko Neretve početkom XVI. stoljeća postao sjedištem hercegovačkog sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.
U XVI i XVII stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima - mahalama, i trgovačkom četvrti - čaršijom. Tokom XVIII stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk, sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput Austrije, Italije, Rusije, Velike Britanije i Francuske. Prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862.
[uredi] Austro-ugarsko doba
Baš kao i doba turske vladavine i doba Austro-ugarske je ostavilo veliki trag na Mostar.U ovom periodu je izgrađeno dosta zgrada evropskog stila,pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjevropski grad.Građevine orijentalnog stila su se sve više počele mješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina u doba Austro-ugarske je izgrađen na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul.Maršala Tita). Jedna od najlješih građevina ovog stila je mostarska gimnazija(Gimnazija Mostar) koja podsjeća na sarajevsku gradsku vijećnicu. Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena Mujaga Komadina je dio mostarske historije austro-ugarskog perioda.
[uredi] 20. vijek
Najznačajnije promjene u Mostaru su se desile baš u ovom periodu. Tad je Mostar postao jugoslavenski grad(prvo kao dio Kraljevine SHS,kasnije Kraljevine Jugoslavije te na kraju kao dio socijalističke Jugoslavije (DFJ,FNRJ,SFRJ). Mostar je također u Drugom svjetskom ratu dao dosta narodih heroja. Do 1991.godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni sa drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet. Posljednjih 10 godina 20. stoljeća su bile najbolnije za Mostar. Pored Sarajeva Mostar je doživio najveću ratnu tragediju. 1992. i 1993. godine je ličio na Hirošimu,a 1993. godina je vjerovatno jedna od najmračnijih u historiji grada Mostara. Te godine je zahvaljujući nacionalističkim idejama i djelovanjima došlo do sukoba među Mostarcima različitih etničnosti(Hrvata i Bošnjaka). Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u zapadnom djelu grada kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru.Tako je do dan danas. Mostar je zahvaljujući ratu 1992-1995 dobio dvije homogene cjeline (bošnjačku i hrvatsku pod nazivom Zapadni Mostar) dok je broj mostarskih Srba u gradu sveden na minimun. Mostar je također zahvaljujući ratu do dan danas najrazrušeniji grad u BiH gdje se ističu Bulevar Narodne Revolucije(BNR) te Ulica Maršala Tita.
[uredi] Početak novog milenija
Najznačajnija dešavanja u ovom periodu su: 1.Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu UNESCO-a. 2.Donošenje "Novog statuta Grada Mostara" čime je Mostar administrativno ujedninjen grad.
[uredi] Administracija
Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava s dva čelna čovjeka: Ljubom Bešlićem, gradonačelnikom i Murtom Ćorićem, predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je "grad slučaj", jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown(Pedi Ešdaun). Ti dokumenti su poznati pod nazivom "Novi statut Grada Mostara" koji od 2004.godine Mostar definiše kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale (Zapad,Sjever,Jugozapad,Stari grad,Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv."gradska područja" koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru.
[uredi] Geografija
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije rečeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko područje(Mostar i njegova okolina) se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Najpoznatija brda okolo mostarske kotline su Hum, Stolac, Fortica, Žovnica i Brkanovo brdo.Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Mostar je kao i većina hercegovačih gradova veoma krševit.
[uredi] Klima
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mjenja. Uopćeno govoreći Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 stepeni celzijusa. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas Bosni i Hercegovini. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošnjivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Kako bilo da bilo, Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća. Jeseni i proljeća u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti. U proljeće kad nema kiše Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike.
[uredi] Privreda
Prije posljednjeg rata Mostar je bio jedan od jačih i čuvenih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, ratno vazduhoplovstvo "Soko", "Hepok", "Mostarska vinarija", Fabrika duhana itd). Ratne destrukcije su uništili privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom djelu. Turizam je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Mostar, popis 1991.
ukupno: 126.628
- Bošnjaci - 43.856 (34,63%)
- Hrvati - 43.037 (33,98%)
- Srbi - 23.846 (18,83%)
- Jugoslaveni - 12.768 (10,08%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3.121 (2,48%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Mostar, popis 1991.
ukupno: 75.865
- Bošnjaci - 25.929 (34,17%)
- Hrvati - 21.795 (28,72%)
- Srbi - 14.142 (18,64%)
- Jugoslaveni - 11.555 (15,23%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.444 (3,24%)
[uredi] Kultura
U Mostaru se nalaze:
- Centar za kulturu "Mostar"
- Dom kulture "herceg Stjepan Kosača"
- Omladinski kulturni centar "Abrašević"
- Muzički centar "Pavarotti-Mostar"
- Arhiv Hercegovine(danas kantonalni arhiv)
- Muzej Hercegovine
- Gradska biblioteka "herceg Stjepan Kosača"
- Dječja biblioteka
- Gradska biblioteka "Luka"
- Narodno pozorište u Mostaru
- Hrvatsko narodno pozorište "HNK-Mostar"
- Kuća Alekse Šantića
- Gradski hor Mostar
- Francuski kulturni centar
[uredi] Kulturni događaji
- "Mostarsko ljeto", gdje se ističu "Šantićeve večeri poezije", "Mostarski ljetni festival" te "Festival horova/ansambala BIH".
- "Mostarsko proljeće" je značajna kulturna manifestacija, koju organizuje Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta.
- "Festival horova/ansambala BiH" je kulturna manifesticija koju organizuje Gradski hor Mostar i koja se realizuje svake godine u septembru mjesecu. Na festivalu učestvuju horovi iz BiH.
- Festival komedije Bosne i Hercegovine "Mostarska liska" kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991. godine, a inicijator Festivala je bio režiser Ahmet Obradović.
[uredi] Sport
Najpoznatiji sport u Mostaru je nogomet. Najpoznatiji mostarski nogometni klub je FK Velež,a od 1992.godine obnovljen je i rad HŠK Zrinjskog, te i ovaj klub ima sve veći značaj u Mostaru. Najveći uspjesi mostarskih nogometnih klubova je taj da je Velež bio dva puta kup-šampion bivše Jugoslavije(1981. i 1986.), te da je Zrinjski bio liga-šampion Bosne i Hercegovine(2005.). U Mostaru uvijek vlada svečana atmosfera prilikom odigravanja tradicionalnog derbija Velež-Zrinjski.
Pored nogometa u Mostaru najpoznatiji je ekstremni sport skokovi sa Starog mosta u Neretvu. Skokovi sa Starog mosta i najpoznatiji mostarski skok laste predstavljaju pored Starog mosta, FK Veleža i igranja tavle najsvetiji dio mostarske tradicije. Takmičenje u skokovima sa mosta se organizuju tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem jula) pod nazivom "Ikari", a skokove organizuje Klub skakača u rijeku Neretvu "Mostari". Do 2005. godine u Mostaru se ovo takmičenje organizovalo preko 460 puta. Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da takmičenje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja bh. današnjice.
Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru je karate. U samom gradu egzistira oko 25 karate klubova. Pored karatea zastupljeni su i:plivanje, tenis, košarka, rukomet, džudo, boks, kajakaštvo.
[uredi] Promet
Najznačajnija prometnica koja prolazi kroz Mostar je magistralni put M-17. Mostar ima dvije autobusne i jednu željezničku stanicu. Javni autobusni saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće MOBUS(Mostar Bus) koja radi pod Gradskom upravom. Mostar takođe ima Internacionalni aerodrom koji se nalazi u naselju Ortiješ.
[uredi] Poznate ličnosti
- Aco biciklista, zabavljač
- Adin Hebib, slikar
- Aleksa Šantić, pjesnik
- Alija Kebo, pisac
- Almir Zalihić, pisac
- Blaž Slišković, nogometaš i trener
- Jadranko Fink i Goran Fink (Braća Fink), skakači
- Dražen Dalipagić, košarkaš
- Duško Bajević, nogometaš
- Džemal Bijedić, političar
- Edo Kajan, alpinista
- Emir Balić, skakač
- Enver Marić, nogometaš
- Faruk Ćupina,advokat i trener
- Franjo Vladić, nogometaš
- Haldun Leo Hrvić, nogometaš
- Himzo Polovina, pjevač
- Ibrahim Braca Dilberović
- Ico Voljevica
- Jasna Merdan
- Josip Jole Musa
- Ljubo Bešlić, gradonačelnik
- Meha Sefić
- Meho Džeger, zabavljač
- Meho Kodro, nogometaš
- Mili Hadžiabdić
- Mišo Marić
- Muhamed Mujić, nogometaš
- Mujaga Komadina, gradonačelnik
- Murat Ćorić, političar
- Osman Đikić
- Peko Dilberović
- Pero Zubac, pisac
- Predrag Matvejević
- Safet Oručević, gradonačenik
- Sejo Kajtaz, nogometaš
- Semir Tuce, nogometaš
- Senad Glavović
- Sergej Barbarez, nogometaš
- Sergej Trifunović, glumac
- Sulejman Sula Rebac, nogometaš
- Svetozar Ćorović, pisac
- Vahid Halilhodžić, trener
- Vasa Kisa
- Vladimir Ćorović
- Zdravko Grebo, kritičar
[uredi] Turizam
Grad Mostar jedan je od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. Njegove najpoznatije znamenitosti su:
- Stari grad - historijska četvrt Grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada
- Karađozbegova džamija
- Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini
- Bišćevića sokak, sa poznatom Turskom kućom
- Historijsko naselje Brankovac, sa kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građeno u osmanskom stilu
- Staro naselje Blagaj sa Vrelom Bune, čuvenom blagajskom Tekijom, te starim gradom osnivača Hercegovine herceg Stjepana Kosače
- Park prirode "Ruište" na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti munike, kao i endemskoj vrsti bosanskog ljiljana
- Rezervat prirode "Diva Grabovica", skoro netaknuta priroda
- Mostarsko blato, park prirode na zapadu Grada Mostara
- Kuća Alekse Šantića, velikana bh. pjesništva
- Muzej Hercegovine
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Vanjski linkovi
- Grad Mostar
- Internet okupljalište građana Mostara
- Informacije o najpoznatijem zimovalištu mostaraca
- Mostar info
