Gračanica
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Centar | Gračanica | ||
| Načelnik | Nusret Helić | ||
| Površina | 219 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
55.144 251,8/km² |
||
Gračanica je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanskog kantona i centar istoimene općine. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Petrovo i Doboj-Istok. Općina je do rata 1992-1995 pokrivala površinu od 387 km², da bi joj nakon Daytonskog sporazuma pripala teritorija od 219 km².
Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55.144 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.
Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe)Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604 godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd., te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. stoljeća, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovici 19. stoljeća, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.
U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1978. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.
Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.
U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je uglavnom izbjegla veća stradanja, uprkos blizini četničkih uporišta na Ozrenu i Trebavi, zahvaljujući dobroj organizaciji odbrane (kroz Domobransku dobrovoljačku bojnu, tzv. legiju). Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj Gračanlija odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1941. godine. Tokom pola stoljeća socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.
U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova "srpska opština" Petrovo. U proljeće 1992., nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna djejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995., izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. - 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. Tokom čitavog perioda agresije na BiH, Gračanica se stalno nalazila na meti agresorske teške artiljerije, pri čemu je, pored ogromne materijalne štete, život izgubio i velik broj civila.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Gračanica, popis 1991.
ukupno: 59.134
- Bošnjaci - 42.599 (72,03%)
- Srbi - 13.558 (22,92%)
- Hrvati - 132 (0,22%)
- Jugoslaveni - 1.530 (2,58%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.315 (2,25%)
[uredi] Poznati
- Prof. dr. Mustafa Kamarić bio profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu
- Prof. dr. Mustafa Beganović bio profesor na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu
- Amel Ćurić pjevač
- Predgrupa rok grupa
[uredi] Vanjski linkovi
- Općina Gračanica
- Gračanica.net internet portal
- Gračanički glasnik - časopis za kulturnu historiju
- Privredni portal Općine Gračanica
