Međunarodni sustav mjernih jedinica
Izvor: Wikipedija
Međunarodni sustav mjernih jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International d'Unités) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u većini zemalja svijeta.
Mjerne jedinice u Međunarodnom sustavu se definiraju u Međunarodnom uredu za mjere i utege (fr. Bureau International des Poids et Mesures) sa sjedištem u Sévresu kraj Pariza. Ured je osnovan 1875., kada je 17 država potpisalo Dogovor o metru (Convention du Mètre). U Hrvatskoj je Međunarodni sustav uveden u uporabu 1. siječnja 1981., čime su neke do tada korištene jedinice postale nezakonite.
Jedinice Međunarodnog sustava (jedinice SI) se dijele na:
- osnovne jedinice SI
- izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima
- izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova
Kategorija dopunskih jedinica u kojoj su bili radijan i steradijan ukinuta je 1995., čime su te jedinice postale izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima.
[uredi] Osnovne mjerne jedinice
Duljina (l): metar (m) – duljina puta koju u vakuumu prijeđe svjetlost u trajanju 1/299 792 458 sekunde. Definicija je usvojena na 17. Općoj konferenciji za utege i mjere 1983. g.
Masa (m): kilogram (kg) – masa međunarodne pramjere mase, koja je izrađena u obliku valjka iz slitine platine i iridija i koja je odredila 1. generalna koferencija za utege i mjere 1889. u Parizu. Pramjena se čuva u Međunarodnom uredu za utege u Sévresu kod Pariza.
Vrijeme (t): sekunda (s) - je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133. Definicija je usvojena na 13. općoj konferenciji za utege i mjere 1967. g.
Jakost električne struje (I): amper (A) – jakost istosmjerne električne struje koja u vakuumu između dvaju ravnih i metar udaljenih beskonačno dugih usporednih vodiča zanemarivo malog kružnog presjeka prouzroči silu od 2 ·10−7 njutna po metru duljine vodiča.
Termodinamička temperatura (T): kelvin (K) – definira se kao 273,16-ti dio temperature trojne točke vode.
Količina tvari (n): mol (mol)– predstavlja količinu tvari onog sustava koji sadrži broj jedinki koliko se nalazi atoma u 12 grama ugljika C-12 (taj broj jedinki jednak je Avogadrovom broju NA=6,022·1023).
Svjetlosna jakost (I): kandela (cd) – predstavlja onu svjetlosnu jakost zračenja izvora jednobojnog svjetla koja u danom smjeru frekvencije 540·1012 Hz iznosi 1/683 W/sr.
[uredi] Izvedene mjerne jedinice
Ploština, oplošje (sim. P, O; jed. m2), obujam (sim. V; m3), valni broj (sim. λ; jed. 1/m, m−1), brzina (sim. v; jed. m/s), ubrzanje (sim. a; jed. m/s2), obujamski protok (sim. QV; jed. m3/s), gustoća (sim. ρ; jed. kg/m3), energetski tijek (sim. ψ; jed. J/m2), specifična energija (sim. e; jed. J/kg), specifični toplinski kapacitet (sim. c; jed. J/(kgK)), svjetljivost (sim. L; jed. cd/m2), množinska koncentracija (sim. c; jed. mol/m3), sila (sim. F; jed. N), energija, rad, toplina (sim. W; jed. J), snaga (sim. P; jed. W), tlak (sim. p; jed. Pa), električni naboj (sim. Q; jed. C), električni napon (sim. U; jed. V), električni otpor (sim. R; jed. Ω), električna vodljivost (sim. G; jed. S), električni kapacitet (sim. C; jed. F), magnetski tok (sim. Φ; jed. Wb), induktivitet (sim. L; jed. H), magnetska indukcija (sim. B; jed. T); frekvencija (sim. f; jed. Hz), svjetlosni tok (sim. Φ; jed. lm), osvjetljenje (sim. E; jed. lx).
