Rab (grad)

From Wikipedia

Rab Image:Rab (grb).gif
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	9.480
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca
Rab Rab na karti Hrvatske

Rab je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji te se nalazi na otoku Rabu..

Sadržaj/Садржај

1 Geografija
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Historija
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Historija

Rab se prvi put spominje u putopisu grčkog geografa Pseudo Skilaksa koji otoke Rab i Pag spominje pod zajedničkim imenom “Mentorides”.

U Ptolomejevim spisima spominje se otok Skardona, a na njemu dva grada: Arba i Kollenton. Od kasnijih grčkih i rimskih putopisaca i geografa, Plinije Stariji u svom djelu “Povijest prirode” (Historia naturalis), spominje Rab pod imenom Arba.

U kasnijim latinskim ispravama Rab se spominje pod različitim imenima: Arbia, Arbiana, Arbitrana, Arbum i Arbe. Značenje i podrijetlo današnjeg imena Rab, teško je utvrditi. Najvjerojatnije je da je današnje ime otoka i grada Raba nastalo od ilirskog ili liburnskog imena Arba, što inače znači šumovit, zelen. Ime Rab u pisanim se dokumentima prvi put spominje tek sredinom petnaestog stoljeća.

Tragovi života na otoku sežu još od starijeg kamenog doba. Prapovijesna su nalazišta duž cijelog otoka, a najviše je artefakata pronađeno na poluotoku Lopar (nalazi starijeg i srednjeg kamenog doba, mlađeg kamenog doba, bakrenog i brončanog doba) dok su nalazišta željeznog doba na lokalitetima: Kampor, mjesto Rab, Banjol i Barbat.

Najstariji stanovnici otoka Raba za koje povijest zna bili su Iliri ili točnije ilirsko pleme Liburni, koji su u doba prije Krista obitavali na području od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke u Dalmaciji, uključivši i otoke navedenog područja.

Slomom Austro-ugarske monarhije, krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine nazvana Kraljevina Jugoslavija. Otok Rab nije odmah ušao u sastav novoosnovane kraljevine. Italija je nakon sloma Austro-ugarske monarhije, osim još nekih drugih otoka i krajeva, okupirala i otok Rab. Nakon mira u Rapallu, 23. travnja 1921. godine otok Rab ulazi u sastav KSHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Oružani napad Sila Osovine na Jugoslaviju 6.4. 1941. bio je iznenadan, a ona je tada kao institucija nestala slomom njene vojne sile. Talijanska okupacijska vojska došla je na Rab 17.4. 1941. godine. Ubrzo zatim formiran je poseban oblik okupatorske vlasti - Civilni komesarijat. Rimskim ugovorom 18. svibnja 1941. godine zaključenim između Mussolinija i Pavelića, Rab je pripao fašističkoj Italiji. Sredinom i krajem ljeta 1943. godine utjecaj partizana (NOP) na otoku stalno jača. Nakon kapitulacije Italije, do tada ilegalni partizanski NOO preuzimaju cjelokupnu upravnu i sudsku vlast na otoku. Njemačke jedinice zaposjele su Rab u drugoj polovici mjeseca ožujka 1944. godine. Kasnije je otok ustupljen NDH. Partizanska vlast (NOO) ponovno je uspostavljena nakon dolaska partizanskih jedinica i zaposjedanja otoka 12.4.1945. godine. Od tada do 1991. godine Rab je u sastavu SFRJ. Raspadom države SFRJ, nakon slobodnih izbora, Rab je u sastavu nezavisne Republike Hrvatske.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Na malom poluotoku, smještenom imeđu uvale Sv. Eufemija i gradske luke, izrastao je slikoviti i lijepi gradić, koji svojim karakterističnim oblikom, s četiri zvonika, podsjeća na veliki jedrenjak s četiri visoko uzdignuta jarbola.

Na Sjeverozapadnom dijelu Trga Municipium Arbe nalazi se jedna od najljepših građevina u gradu, nekadašnji knežev dvor, a sada skupština grada Raba. Od nekadašnjih antičkih građevina nije ostalo gotovo ništa, jer je grad nekoliko puta bio rušen i ponovno građen.

U XII. stoljeću Rab je bio značajan grad i sjedište biskupije, pa je na molbu ondašnjega biskupa novosagrađenu crkvu posvetio osobno papa Aleksandar III. 1177. godine na povratku iz Zadra u Rim.