Vis (grad)

From Wikipedia

Vis Image:Vis (grb).gif
Županija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	1.960
Poštanski broj	21480
Gradonačelnik/ca	Ante Acalinović
Vis Vis na karti Hrvatske

Vis (tal. Lissa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu. Kao i otok, administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

[uredi - уреди] Geografija

Vis

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i Stonca.

Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u unutrašnjosti otoka (Dračevo i Velo Polje), koja su predstavljala osnovu gospodarskog razvoja mjesta (vinogradarstvo). Području Grada Visa pripada i razvedena južna i jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama (Milna, Rukavac, Srebrna, Stiniva, Stončica i dr. ) i otočićima Budihovac i Ravnik , koji imaju veliki turistički potencijal.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Ukupan broj stanovnika Grada je 1.960, od toga u samom naselju Vis 1.776. Prije Drugog svjetskog rata, područje tadašnje općine Vis (jednako današnjem Gradu) je imalo 4.189 stanovnika, a mjesto Vis 3.189 (Popis 1931.). Od tada broj stanovnika stalno opada.

[uredi - уреди] Uprava

Područje Grada Visa obuhvaća istočnu polovicu otoka. Zapadni dio otoka Visa nalazi se u sastavu Grada Komiže. Osim samog gradića Visa u sastav ove upravne jedinice ulazi i osam malih naselja seoskog tipa (Dračevo Polje, Marine Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić i RukavacTemplate:Newdsm).

Gradsko vijeće Visa broji 11 vijećnika od kojih je 5 iz koalicije SDP - HNS - HSS, 3 s Nezavisne liste A. Acalinovića i 3 iz koalicije HDZ - HSP. Vlast obnaša koalicija HDZ - HSP u savezu s Nezavisnom listom.

[uredi - уреди] Historija

Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki kolonisti sa Sicilije u IV. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu. Antička Issa se razvijala kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza za naseljavanje dalmatinskog kopna (Epetion / Stobreč i Tragurion / Trogir). Funkcionirajući kao polis (grad-država), Issa je svoju samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio Rimskog carstva. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Sve do sredine XX. stoljeća glavni izvor prihoda Višanima su bili njihovi vinogradi, odnosno proizvodnja vina. Danas stanovništvo radi uglavnom u turizmu i uslužnim djelatnostima. U mjestu se nalazi i jedini rasadnik palmi na istočnoj obali Jadrana.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Ivan Farolfi (1892-1945); visoki dužnosnik HSS-a i gradonačelnik Visa ; sudionik urote Lorković-Vokić
Ranko Marinković (1913-2001); hrvatski književnik, rođen u Visu ;
Vlaho Paljetak (1893-1944); hrvatski šansonijer i pjesnik, radio kao učitelj u Visu;
Vesna Parun (1922-); hrvatska pjesnikinja, rođena na Zlarinu, ali provela djetinjstvo i školovala se u Visu;
Mihovil Pušić (1880-1972); hvarski biskup (1926-70) i upravitelj Zadarske nadbiskupije ; rodom Višanin

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Ostaci antičkog grada Issa (terme, nekropola, teatar, dijelovi luke)
Bogato sakralno nasljeđe (Župna crkva Gospe od Spilica, crkve Sv. Ciprijana i Sv. Duha, franjevački samostan na poluotoku Prirovo, svetište Vele Gospe u Podselju - Velom Selu)
Ljetnikovci hvarskih i viških plemića (Hektorović, Jakša, Gariboldi, Dojmi Delupis)
Utvrde iz raznih povijesnih razdoblja (Venecija, Britanija, Austro-Ugarska)
Gradska arhitektura iz XIX. i početka XX. stoljeća (neoklasicizam i secesija; Hrvatski dom, kuća Tramontana, osnovna škola)

[uredi - уреди] Zanimljivosti

Vis je vrlo vjerojatno najstarije gradsko naselje na tlu Hrvatske (za tu se titulu bori i Stari Grad na susjednom Hvaru) koje postoji već 2400 godina.
Grad se dugo vremena sastojao od dva odvojena dijela - Luke i Kuta, pa je župna crkva, a kasnije i škola, sagrađena između njih da bi se bolje povezali.
Otočko središte Vis postaje tek u XV. stoljeću, nakon što je vojska Napuljskog kraljevstva 1483. uništila dotadašnji centar Velo Selo (današnje selo Podselje).
Od 1807. do 1815. Vis se nalazio pod upravom Engleza, koji su podigli sustav utvrda oko grada i nazvali ih po svojim vladarima i vojskovođama (Bentinck, George III. i Wellington).
Spomenik znamenitoj viškoj bitci iz 1866. godine, u kojoj je habsburška mornarica porazila talijansku, rastavila je i odnijela talijanska vojska nakon okupacije Visa 1918. godine. Spomenik (tzv. " Viški lav ") se danas nalazi u Livornu ispred tamošnje pomorske akademije.
U Drugom svjetskom ratu saveznička britanska vojska je područje antičke Isse koristila kao parkiralište za svoja vozila i pritom uništila znatan dio arheološkog nalazišta.

[uredi - уреди] Obrazovanje

Osnovna škola Vis

Srednja škola "Antun Matijašević - Karamaneo". Osnovana je 1975. Ima nekoliko smjerova (trgovačka škola, gimnazija..), i centar je srednjoškolskog obrazovanja cijelog otoka Visa (učenici iz Komiže tu se također školuju).

Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.