Kaštela

From Wikipedia

Kaštela Image:Kaštela (grb).gif
Županija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	34.103
Poštanski broj	21212
Gradonačelnik/ca	Ivan Udovičić
Kaštela Kaštela na karti Hrvatske

Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

1 Geografija
2 Historija
3 Administracija i politika
4 Ekonomija
5 Demografija
6 Kultura i Sport
7 Obrazovanje
- 7.1 Osnovne škole
- 7.2 Srednje škole
8 Znamenitosti
9 Korisne informacije
10 Vanjske Poveznice

[uredi - уреди] Geografija

Kaštela se nalaze u blizini Splita, Trogira i Solina.

Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na sjeveru i Splita na jugu i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže planina Kozjak (780 m), a nešto niže prema jugu i planina Mosor (1330 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca.

Izmjena vapnenca i fliša čitljiva je i u vegetacijskom pokrovu, pa su tako vapnenačke površine pretežito gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili bijelograb, hrast medunac i česmina, a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela. Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske klime omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze, masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova. U ljeto 2005. u promet je puštena i dovršena autocesta Zagreb-Split, čime je put između Zagreba i Splita skraćen na manje od četiri sata.

Za privreda je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovodi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta.

[uredi - уреди] Historija

Kaštela su u prošlosti bila orijentirana na poljoprivredu, a početkom 20. vijeka se javlja i turizam.

Međutim, nakon drugog svjetskog rata je nova komunistička vlada Jugoslavije odlučila industrijalizirati to područje, pa su sagrađene tvornice cementa i plastičnih masa (Jugovinil). To je imalo ozbiljne posljedice po Kaštela, u koja se kao radna snaga doselio veliki broj stanovnika iz Dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine, a turizam je stagnirao zbog velikog zagađenja.

Sve do sredine 1980-ih Kaštela su administrativno pripadala općini Split, a tada su formirana kao posebna općina i postala dio Gradske zajednice općina Split, koju je uz Split sačinjavao i Solin.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj područje Kaštela je u septembru 1991. bilo bombardirano od strane zračnih snaga JNA.

Novom administrativnom reorganizacijom Hrvatske 1992. godine Kaštela su dobile status grada, a sjeverni dio bivše općine je postao posebna općina pod nazivom Kaštelanska Zagora.