Nova Gradiška

From Wikipedia

Nova Gradiška Image:Nova Gradiška (grb).gif
Županija	Brodsko-posavska
Broj stanovnika (2001.)	15.833
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca
Nova Gradiška Nova Gradiška na karti Hrvatske

Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u zapadnom dijelu Slavonije, a administrativno pripada Brodsko-posavskoj županiji.

[uredi - уреди] Zemljopis

Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb - Lipovac, željeznička pruga Zagreb - Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama.

Geografska širina: 45°16´15˝
Geografska dužina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Površina: 49,58 km2
Srednja godišnja temperatura: 11,2°C

[uredi - уреди] Klima

Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća.

Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno siječnja između -0.5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradiški je tako u srpnju izmjerena temperatura i viša od 37, a u siječnju (odnosno veljači) niža od -23 Celzijeva stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.

Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.

Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)

[uredi - уреди] Stanovništvo

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Historija

Nova Gradiška se naziva i Najmlađi hrvatski grad.

Grad Nova Gradiška utemeljen je 1748. godine. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća.

Nova Gradiška je teško stradala za vrijeme rata u Hrvatskoj, s obzirom da je s istočne strane zatvarala koridor s kojim su krajiške i snage JNA u Zapadnoj Slavoniji snabdijevale iz BiH. Iako se u samom gradu, koji je bio pod hrvatskim nadzorom, nisu vodile operacije, bio je izložen žestokim bombardiranjima 1991. godine.

[uredi - уреди] Privreda

U Novoj Gradišci razvijena je drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

(Umjetnost)

Grigor Vitez
Matija Antun Relković
Ivo Štivičić
Željko Subić
Tomislav Dretar
Tito Bilopavlović
Željko Falout
Ferdinand Kulmer
Miloš Đurić
Adolf (Jadranko) Topić - Gitarista Bijelog dugmeta

(Medicina)

Dr. Andrija Štampar

(Sport)

Ivica Olić
Milan Rapaić
Goran Vlaović

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

[uredi - уреди] Obrazovanje

Dječji Vrtić "Radost"
Dječji Vrtić "Maslacak"

OŠ "Mato Lovrak"
OŠ "Ljudevit Gaj"

Gimnazija
Elektro tehnička škola
Industrijsko-obrtnička škola

[uredi - уреди] Kultura

Knjižnica
Muzej
Likovna galerija
Dom kulture

[uredi - уреди] Sport

[uredi - уреди] Promet

Nova Gradiška se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj važnog međunarodnog elektrificiranog željezničkog koridora Zagreb-Lipovac.