Šri Lanka
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: | |||||
| Himna: Sri Lanka Matha | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | singaleški i tamilski | ||||
| Glavni grad: | Colombo i Sri Jayewardenepura1 | ||||
| Predsjednik: | Mahinda Rajapaksa | ||||
| Predsjednik Vlade: | Ratnasiri Wickremanayake | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
119. po veličini 65.610 km² 1,3% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2002.): - Gustoća: |
51. po veličini 19.607.519 298/km² |
||||
| Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. veljače 1948. | ||||
| Valuta: | šrilankanska rupija (100 centa) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +6 | ||||
| Internetski nastavak: | .lk | ||||
| Pozivni broj: | +94 | ||||
| (1) Colombo je sjedište izvršne vlasti, a Sri Jayewardenepura (Kotte) zakonodavne. | |||||
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Ceylon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2.524 m). Klima je monsunska.
[uredi] Povijest
Pretpostavlja se da su se danas većinski Singalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. stoljeća pr. Kr. Nakon što je u 3. stoljeću pr. Kr. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pr. Kr. – oko 1000 p. Kr.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).
Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obala. Broj doseljenika i vrijeme migracije još su uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na otoku.
Prvi europski kolonizatori, Portugalci u 16. i Nizozemci u 17. stoljeću ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom neovisna s glavnim gradom u Kandyju. Cijeli otok postao je dio Britanskog Imperija 1796.
Nakon neovisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je singaleška većina, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova. Prekid vatre između Vlade i pobunjenika traje od 2001.
Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih cunamijem u prosincu 2004. Poginulo je više od 30.000 ljudi.
[uredi] Stanovništvo
Dvije najveće zajednice su Singalezi, uglavnom Budisti (75%) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18%). Na otoku živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7%) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.
[uredi] Gospodarstvo
U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4.000 USD, mjereno po PPP-u.
[uredi] Vanjske poveznice
- Vlada
- Službena web stranica Šrilankanske vlade
- Vladin web portal
- Ministarstvo obrane
- Predsjednikov ured
- Ministarstvo financija
- Središnja banka Šri Lanke
- Ured za infrastrukturu
- Burza u Colombu
- Sri Lanka Telecom
- Institut za znanstvena i industrijska istraživanja
- Sri Lankan Airlines
- Columbska luka
- Turizam
Samostalne države:
Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • Bangladeš • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • Sejšeli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Svazi • Šri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
