Malavi
Izvor: Wikipedija
- "Malawi" preusmjerava ovdje. Za jezero, vidi Jezero Malawi.
|
|||||
| Geslo: Unity and Freedom (engleski: Jedinstvo i sloboda) |
|||||
| Himna: Mlungu dalitsani Malawi | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | engleski i chichewa | ||||
| Glavni grad: | Lilongwe | ||||
| Predsjednik: | Bingu wa Mutharika | ||||
| Predsjednik Vlade: | Bingu wa Mutharika | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
98. po veličini 118.480 km² 20,6% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
56. po veličini 10.385.849 98/km² |
||||
| Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 6. srpnja 1964. | ||||
| Valuta: | kwacha (100 tambala) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +2 | ||||
| Internetski nastavak: | .mw | ||||
| Pozivni broj: | 265 | ||||
Malavi je država u južnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Tanzanijom, na zapadu sa Zambijom te na jugozapadu i istoku s Mozambikom. Izdužena je oko 500 km u smjeru sjever-jug, a velik dio istočne granice čini jezero Malawi, dio Velikog tektonskog jarka.
Do 1964. Malavi je bio britanska kolonija pod imenom Nyasaland. U prvih trideset godina neovisnosti zemljom je vladao prozapadni i autoritarni Hastings Banda, a 1994. su održani višestranački izbori za predsjednika i parlament na kojima je izgubio vlast.
Malavi je siromašna, uglavnom poljoprivredna zemlja. Glavni izvozni proizvod je duhan. BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
[uredi] Povijest
Prvi bantu narodi naseljavali su područje današnjeg Malavija od 1.st do 4. st.; drugi val od 13.st do 15 st., a 1830.-60. onamo je stiglo još pripadnika skupine Zulu, naroda Ngonija i Jaoa; nakon njih su došli trgovci robljem. Robove su prodavali Arapima na istočnoafričkoj obali.
U periodu 1480.-1720. trajao je snažan plemenski savez Malavi. Sredinom 19.st. stigli su i europski misionari (među njima i mali škotski misionar David Livingston). Nakon postizanja sporazuma s Njemačkom (1890.) i Portugalom (1891.) Velika Britanija je utemeljila protektorat Nyansaland (Nyansaland Districs Protetorate), 1893. preimenovan je u Britanski Srednjoafrički Protektorat, a 1907. u Nyasu (Nyasaland).
Afrikanci su 1944. utemeljili Njaški afrički nacionalni kongres (NANC). U koji su se udružile sve protokolonijalističke snage. Velika Britanija je 1953. utemeljila Federaciju Velika Rodezija i Nyasa, premda su joj se Afrikanci protivili. Kada je NANC 1959. zabranjen i kada je zatvoren njegov vođa Hastings Kamuzu Banda, utemeljena je Malavijska kongresna stranka (MCP). Godine 1963. Nyasa je dobila unutrašnju autonomiju s pravom istupanja iz federacije, premda su je članice sporazumno ukinule 31. prosinca 1963.
Samostalne države:
Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • Bangladeš • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • Sejšeli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Svazi • Šri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)
Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve
Zavisni teritoriji i autonomne regije:
Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena2) • Zapadna Sahara
Somaliland • SADR
1) Djelomično u Aziji. 2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.
Nedovršeni članak Malavi koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
