Turkmenistan

Turkmenistan je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeverozapadu s Kazahstanom, na sjeveru i istoku s Uzbekistanom, na jugoistoku s Afganistanom i na jugu s Iranom. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Turkmenistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Povijest
3 Stanovništvo
4 Gospodarstvo

[uredi] Zemljopis

Većinu zemlje zauzima gotovo nenaseljena pustinja Karakum. Planine se nalaze uzduž južne granice i na jugoistoku (najviši vrh zemlje Ayrybaba 3.139 m). Velik dio sjeveroistočne granice prema Uzbekistanu čini rijeka Amudarja. Stanovništvo je koncentrirano u podnožjima planina i u oazama uzduž rijeka i kanala.

[uredi] Povijest

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis kana. U sljedećih nekoliko stoljeća područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjanvanja i proširene su obradive površine.

Povijest Turkmenistana nakon neovisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcionari na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.

[uredi] Stanovništvo

Većinu stanovništva (85%) čine Turkmeni čiji jezik pripada turkijskoj jezičnoj skupini i koji su muslimani. U zemlji žive i (5%) Uzbeci i Rusi (4%).

Etnički sastav

Procjena za 2006. godinu govori o 4.899.000 stanovnika, od čega na Turkmene otpada 3.936.000. Ostali narodi (ima ih 40) su: Uzbeci (443.000); Rusi (141.000); Kazaki (126.000); Tatari (50.000); Azerbajdžanci (49.000); Baludži (40.000); Armenci (20.000); Ukrajinci (12.000); Iranci (11.000); Lezgini (11.000). Manje od 10.000 broje: Karakalpaci (5.500); Tadžiki (4.300); Bjelorusi (4.000); Korejci (3.500); Kurdi (2.900); Baškiri (2.600); Čuvaši (2.400); Nijemci (2.200); Oseti (1.900); Patani (1.800); Moldavci (1.700); Mordvini (1.700); Brahui (1.600); Darginci (1.600); Lakci (1.600); Ujguri (1.400); Gruzi (1.000); Čečeni (700); Kirgizi (700); Poljaci (700); Avarci (600); Bugari (600); Istočni Čeremisi (500); Grci (500); Židovi (500); Latvijci (300); Litvanci (200); Tabasarani (200); Udi (20).

[uredi] Gospodarstvo

Turkmenistan raspolaže značajnim izvorima zemnog plina i nafte. Iskorištavanje je ograničeno nedostatkom infrastrukture za izvoz na svjetsko tržište. Važna je i proizvodnja pamuka. Dugoročni gospodarski razvoj ograničava nespremnost vlade na korjenite reforme i ekscentrična državna potrošnja koja često dovodi do proračunskih manjkova. BDP je u 2004. iznosio 5.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji:

Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države:

Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

Organizacija islamske konferencije (OIK)

Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati

Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar

Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta

Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za ekonomsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi