Linux
Izvor: Wikipedija
Linux je slobodni operacijski sustav zasnovan na UNIXu, koji je dobio ime po svojem autoru Linusu Torvaldsu. Ali, izvorno linux je ime jezgre (kernel), a običaj je da operativni sistem dobiva ime po jezgri. Ime linux je mutacija imena Unix sa imenom tvorca ovog operacijskog sustava. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, UNIX operacijski sustavi nisu bili primjenjivi ni popularni za kućnu i uredsku upotrebu. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na MiNIX ali i na SunOS (danas OpenSolaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je prebacio svoje djelo na internet (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv pa je pravedno reći da linux jezgra nije samo Linusovo djelo, nego zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operativni sistem nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver, dok brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL ugovor o korištenju poslužili su kao platforma za rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.
Sadržaj |
[uredi] Povijest i sadašnja pozicija Linuxa
Nastao je 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena verzija Linuxa - 0.02. Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux aplikacija) stalno raste. No, jezgra nije operativni sistem. Pojedinci sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru sa programima iz nikad dovršenog GNU sistema i tako dobili funkcionalan operativni sistem. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom promptu, ali već 1995-te je utemeljen KDE projekt koji je dao linuxu (ali i drugim UNIX-ima) vrhunski grafički desktop.
U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sistem koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orjentirani na rad s kompjutorima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promjenilo sa nastankom Apache web servera, koji je bio bolji od konkurencije, a zajedno sa linuxom bio je pouzdano i besplatno rješenje za tjeranje velikog broja web stranica. Linux se pokazao kvalitetno rješenje za sve vrste servera, te je iz tog tržišta brzo izgurao windows NT i ostale UNIX-e. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. Ipak, s vremenom je nastalo mnogo programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, web, razmjena datoteka i mail, PDF, gledanje i manipulaciju slikama, multimedija, prženje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programe za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra i ne koristi svoj kompjutor za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu.
Velika prednost linuxa nad windowsima je brzina i sigurnost. Naime, linux radi osjetno brže od windowsa na starijim kompjutorima, pogotovo ako se koristi neki manje zahtjevan desktop (primjeri: xfce, fluxbox). Što se sigurnosti tiče, dovoljno je reći da virusi, spyware i adware na linuxu praktički ne postoje, a osim toga osnovni dizajn linuxa je napravljen tako da otežava ozbiljne upade u sistem.
Prodor linuxa na desktop usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, kao niti mnogi profesionalni programi, jer se korisnici linuxa ne doživljavaju kao tržište. Tu su i mnoge predrasude (iza kojih stoji i microsoftova propagadna). Drugi veliki problem je prilično zatvorena i prema početnicima neprijateljski nastrojena linux zajednica. Osim pogrešnog stava prema početnicima, linux zajednica teško surađuje i sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi itekako mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Za to su zaslužni ekstremni stavovi po pitanju slobodnog softvera, kao i postojanje velikog broja distribucija (vidi dolje) i manjak standarda.
Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Do danas (ožujak 2007) je nastalo više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, linux sistem koji se diže sa CD-a (ili DVD-a) te omogućuje isprobavanje linuxa bez pisanja po disku. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom...
[uredi] Linux distribucije
Linux distribucija je neka vrsta "slagalice" sastavljane od linux kernela (sa driverima), GNU programa, Xorg grafičkog servera, desktopa (poput KDE) te konačno programa za pojedine svrhe. Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika, za neku namjenu, sa specifičnim izgledom. Nitko ne zna koliko ima linux distribucija, niti ne postoji jasan kriterij što je linux distribucija. Veliki broj distribucija kao i manjak standarda, poput jedinstvenog načina instaliranja programa, jako otežava prelazak na linux, ali i komercijalnu upotrebu i podršku.
Distribucije se mogu podjeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu (kao kod Slackware distribucije) ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže binarne verzije softvera ili pak skripte koje same instaliraju softver). Dva sustava upravljanja paketima su dominantna: rpm i dpkg pa se stoga nazivaju RPM i Debian bazirane distribucije. U RPM spadaju Fedora, Red Hat, Suse ... dok u Debian spada sam Debian, Ubuntu, Knopix i mnogi drugi!
Ipak, većina distribucija samo su varijacije na temu od nekoliko osnovnih:
- Slackware. Najstarija aktivna distribucija namjenjena iskusnim korisnicima, sa zastarjelim programima ali s reputacijom stabilnog, sigurnog i pouzdanog sistema.
- Debian. Veliki međunarodni projekt sa filozofijom slobodnog softvera i zajedništva. Osnova za najveći broj drugih distribucija.
- Ubuntu. Varijanta debiana iza koje stoji veliki novac što je pomoglo naglom širenju distribucije.
- Fedora. Nasljednik prve distribucije (Redhat) koja je bila namjenjena za početnike. Open source projekt pod nadzorom matične firme (Redhat)
- OpenSuSE. Također nasljednik distribucije koja je bila namjenjena početnicima (Suse). Također open source projekt, pod nadzorom matične firme (Novel)
- Mandriva. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima.
- Gentoo. Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u svijet linuxa. Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sistema iz izvornog koda što može trajati danima.
- Knoppix. Također varijanta debiana, poznat kao prvi LiveCD.
- PCLinuxOS. Mlada distribucija bazirana na mandrivi, a doživjela je nagli proboj na desktopu zbog svoje kvalitete i prijateljskog stava prema početnicima. Idealna za prelazak sa windowsa na linux.
[uredi] Glavne aplikacije za poslužitelje i korisnike
Uredske aplikacije
- Thunderbird, KMail (mail klijenti)
- Mozilla, Firefox, Opera (web preglednici)
- Ximian Evolution, PHProjekt
- OpenOffice (uredski alati: uređivanje teksta, tablica, prezentacije, baza)
- Gimp, Blender
- AmaroK
Grafička okruženja
- KDE
- GNOME
- Xfce
- Fluxbox
Aplikacije za poslužitelje
[uredi] Poveznice
- Richard Stallman
- GNU
- Često postavljana pitanja - Linux (engl. FAQ - vidi Često postavljena pitanja)
[uredi] Vanjske poveznice
- HULK - Hrvatska udruga linux korisnika
- http://www.linux.org/
- http://www.linuxhq.com/
- Podrška Linux/Debian korisnicima
- DistroMania.com — Velika količina distribucija za download
- Besplatna i dobra knjiga za Linux u elektronskom obliku, na našem jeziku
